Na današnji dan 1891. godine, umrla je bh. književnica Staka Skenderova, osnivačica prve ženske škole u BiH i prva sarajevska učiteljica. Hadži Staka Skenderova rođena je u Sarajevu, 1831. godine, u pravoslavnoj porodici porijeklom iz Prijepolja. O njoj je zapisano da je bila djevojka koja je „mnogo čitala“, te jedina žena koja je pjevala u crkvi u to vrijeme. Ne samo da je prva žena koja je osnovala školu za žensku djecu u Sarajevu i stala za katedru, nego i prva žena u Bosni i Hercegovini koja je objavila svoju knjigu.

U procesu pribavljanja dokumentacije za otvaranje škole Staki je uveliko pomoglo znanje jezika, koje je koristila kako bi sklapala saradnje sa zvaničnicima iz drugih zemalja, što joj je na kraju pomoglo da ostvari svoj naum. Škola je zvanično počela raditi 19. oktobra 1858. godine kao Djevojačka škola Stake Skenderove, smještena u kući iznajmljenoj od sarajevske porodice Srskić.

Dozvolu za rad škole izdao je Topal Osman-paša, vezir Osmanskog Carstva u Bosni i Hercegovini od 1861. do 1869. godine, koji je pomagao Staki u osiguravanju literature, odjeće i svih ostalih potrepština za školu, koju su pohađale i njegove dvije kćerke. Topal Osman-paša je o Stakinom poduhvatu obavijestio tadašnjeg osmanskog sultana Abdulaziza, čime je pomogao Staki da kao prva žena s ovog područja dobije poziv iz Istanbula i sretne se sa sultanom. Sultan joj je poklonio 10.000 groša za školu.

Pomagala sirotinji

Staka je školarinu naplaćivala samo od bogatih, dok su oni sa slabijim imovinskim stanjem bili oslobođeni plaćanja. U školu su se mogla upisati sva ženska djeca, bez obzira na vjeru i naciju. Prvi dokument o održavanju ispita u ovoj školi objavio je časopis “Bosanski vijesnik” 1866. godine, hvaleći rad i trud Stake i njenih saradnica, a posebno su hvaljeni ručni radovi učenica.

Osim Stakinog požrtvovanog rada u obrazovanju djevojčica, veoma je značajan i njen društveni angažman. Kako je dobro znala turski jezik, često je na sudovima zastupala siromašne, pisala im pisma, molbe, žalbe... Borila se kod vlasti i da se neke stvari u gradu promijene nabolje, obilazila je zatvore, pomažući zatvorenicima, u svoju kuću primala sirotinju, pa su uvijek po dvije-tri siromašne djevojčice živjele kod nje.

Staka je hrabro i detaljno u svojoj knjizi „Ljetopis Bosne 1825 – 1856“ opisala političku situaciju i dešavanja od 1825. do 1856. godine, posebno se osvrnuvši na nekorektan način rada trgovaca i sveštenika, uzrokujući još veći gnjev vlasti. Staka je zaista bila neobična žena u vrijeme kada je živjela. Bila je i na hadžiluku (hodočašću) u Jerusalemu, gdje se zaredila, a pošto u to vrijeme u Sarajevu nije bilo ni ženskih manastira ni pravoslavnih kaluđerica, Staka je svojim izgledom i oblačenjem stavljala do znanja da se “odrekla ovog svijeta”, pa je nosila muško odijelo. 

Umro Prečasni Bid, autor prve historije Britanije

735. - Umro engleski historičar i monah Prečasni Bid (Beda the Venerable), autor prve historije Britanije. Njegova "Crkvena historija engleskog naroda", pisana na latinskom jeziku, najvažniji je izvor anglosaksonske historije između prvog i šestog vijeka. Pisao je i na engleskom jeziku, posebno poeziju, ali je sačuvana jedino "Posmrtna pjesma".

1822. - Rođen francuski pisac Edmon Luj Antoan de Gonkur (Edmond-Louis-Antoine Huot de Goncourt), tvorac naturalizma i impresionizma u francuskoj književnosti. Zajedno s bratom Žilom Alfredom (Jules-Alfred) pisao je romane, drame i studije iz historije i umjetnosti 18. vijeka. Zavještanjem poslije njegove smrti 1896. osnovana je "Akademija Gonkur" od deset članova, koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature. Djela: romani "Sestra Filomena", "Žermini Laserte", studije "Intimni portreti osamnaestog vijeka", "Umjetnost osamnaestog vijeka", "Historija francuskog društva za vrijeme revolucije", "Memoari o savremenicima" - dnevnik Gonkurovih.

1877. - U San Francisku je rođena Isidora Dankan (Isadora Duncan), američka plesačica, koju mnogi nazivaju majkom savremenog plesa. Vrlo mlada je krenula u baletne i plesne vode, ali se proslavila tek u Evropi, nakon 1900. godine, kada je s majkom otputovala u London. U Parizu je postala miljenica visokog društva. Jedno vrijeme Isidora je bila udata za ruskog pisca Sergeja Aleksandroviča Jesenjina. Preminula je tragično, kada joj se tokom vožnje u „Bugatiju“ dugi crveni šal upleo u točak vozila i slomio joj kičmu. O njenom životu snimljen je film „Isadora“, 1968. godine, u režiji Karela Rajša (Reisz), s Vanesom Redgrejv (Vanessa Redgrave) u glavnoj ulozi.

Rođen glumac Džon Vejn, najpoznatiji kauboj

1907. - Rođen američki filmski glumac Džon Vejn (John Wayne), kome je pravo ime bilo Marion Mičel Morison (Mitchell Morrison), najpoznatiji kauboj. Snimio je više od stotinu filmova, zbog čega se ubraja u najplodnije filmske stvaraoce, a najpoznatiji su: "Veliko suđenje", "Poštanska kola", "Dugo putovanje kući", "Rio Grande", "Pijesak Ivo Džime", "Miran čovjek", "Crvena rijeka", "Tragači", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Rio Bravo", "Eldorado", "Alamo". Vejn je dobio Oskara za glavnu mušku ulogu u filmu „Čovjek zvani hrabrost“, 1969. godine. U avgustu 1978. dijagnosticiran mu je rak gušterače, koji je tada već bio metastazirao. Posljednji put se u javnosti pojavio 9. aprila 1979., kada je na dodjeli Oskara uručio nagradu za najbolji film Majklu Siminu (Michael Cimin), režiseru „Lovca na jelene“. Devet dana kasnije prevezen je u losanđelesku bolnicu UCLA Medical Center, gdje je, 11. jula 1979., preminuo.

1943. - Ismet Bekrić, bosanskohercegovački književnik, rođen je na današnji dan u Banjoj Luci. Studirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je i diplomirao. Radio je kao urednik u izdavačkoj kući "Glas" u Banjoj Luci. Član je Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Od februara 1993. godine živi s porodicom u Sloveniji, u Ilirskoj Bistrici. Objavio je više od 30 knjiga, od kojih ističemo pjesničke zbirke: »Jutro tate Mrguda«, »Klupa kraj prozora«, »Otac s kišobranom«, »Radnička četvrt«, »Očevo breme«, »Očev kaput«, »Dječije nebo«, »Izgubljeni kliker«, »Jesen u gradu«, »Kraljica lutka«, »Pjesma se javlja«, »Čarobno zrno«, »I kad odrasteš«), zatim knjige dramskih tekstova: »Noć kad su neboderi šetali«, »Krojač Djeda Mraza« i »Djeca i lutke«, te knjiga priča iz djetinjstva »Pijetlov budilnik« i »Patuljci se uvijek vraćaju«, i knjigu bajki »Drveni konjić«.

1976. - Umro njemački filozof Martin Hajdeger (Heidegger), jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka, profesor Univerziteta u Frajburgu. Bio je zaokupljen smislom bivstvovanja i istraživanjima koja je imenovao izrazom "fundamentalna ontologija", namjeravajući da dovede u smisaono razotrkivajuću vezu bivstvovanje i vrijeme, ali na način bitno različit od razjašnjenja u tradicionalnoj nauci i metafizici. Fundamentalna ontologija je univerzalna, a put ka njoj vodi preko egzistencijalno-temporalne analitike bitisanja", odnosno razotkrivanja "ezistencijala" - naprimjer, bivstvovanje-u-svijetu, bivstvovanje-ka-smrti, briga. Djela: "Bivstvovanje i vrijeme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Uvod u metafiziku", "Šta znači mišljenje", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine", "Šumske staze", "Kantova teza o bivstvovanju", "Oznake na putu".

1978. - Preminula ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih u prvoj polovini 20. vijeka. S Anom Pavlovom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvijezdama "Ruskog baleta" Sergeja Đagiljeva, u "Imperatorskom baletu" u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada", "Žar-ptica", "Petruška", "Fantastični dućan", "Trorogi šešir".

Granatirano sarajevsko porodilište “Zehra Muidović”

1992. - Granatirano sarajevsko porodilište “Zehra Muidović”, tako da su tek rođene Sarajlije postale najstrašnije žrtve agresora. Najveći dio opreme kojim je porodilište raspolagalo je uništen. Beba su evakuirane na vrijeme, porodilište je dislocirano u Klinički centar na Koševu. Porodilište je obnovljeno u novembru 2010. godine.

2008. - Umro Sidni Polak (Sydney Pollack), američki filmski režiser, glumac i producent. Autor je filmova "Prokleti posjed", "Konje ubijaju, zar ne?", "Džeremaja Džonson", "Djevojka koju sam volio", "Tri Kondorova dana", "Tutsi", "Prevodilac", "Moja Afrika" - za koji je 1985. dobio Oskara.

2012. - Adnan Ćatić, jedan od najboljih penjača u Bosni i Hercegovini, utopio se u Miljacki. Rođen je 1984. godine, a već se s 15 godina počeo baviti sportskim penjanjem. Osnivač je kluba ekstremnih sportova “Red Point” u Sarajevu. Bio je prvi Bosanac koji je ikada učestvovao na Svjetskom prvenstvu u penjanju, gdje je zauzeo 29. mjesto od 460 učesnika uprkos nedostatku podrške zvaničnih institucija. Autor je i kratkog dokumentarnog filma “Red Point” koji je na 3. Tango World Film Festivalu u Paklenici (Hrvatska) osvojio dvije nagrade. Dva puta je osvojio treće, jednom četvrto i jednom peto mjesto na Big Wall Speed Climbing (Paklenica, Hrvatska), najjačem takmičenju u Evropi u brzom penjanju na stijenu visoku 160 metara. Osvojio je još desetak prvih mjesta u težinskom, brzinskom i penjanju u ledu. Na takmičenju za prvaka države u posljednjem kolu održanom u Zenici 2004. godine pobijedio je sa slomljenom nogom, a do stijene je došao sa štakama. Godine 2006., čak šest puta se našao na pobjedničkom postolju na takmičenjima u Hrvatskoj, Rumuniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

2022. - Umro Rej Liota (Ray Liotta), američki glumac koji je 1980-ih karijeru izgradio tumačeći likove nasilnika i psihopata, a potom od 1990-ih često glumio policajce. Vjerovatno najpoznatija uloga mu je Henrija Hila (Henry Hill) u znamenitom gangsterskom filmu „Goodfellas“. Također se istakao i ulogom Franka Sinatre u TV filmu „The Rat Pack“, za koju je nominiran za nagradu SAG 1999. godine.