Na današnji dan 1951. godine, u Sarajevu je rođen Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda Bosne i Hercegovine i regije. Čola je djetinjstvo proveo na Grbavici, a osim muzike, bio je veoma talentiran za sport, pa je prvo bio golman u juniorima Nogometnog kluba "Željezničar", a potom se bavio atletikom.

Muzika mu je u početku bila hobi, pa je učio svirati gitaru i pohađao muzičku školu, a nakon prvog nastupa u Baošićima kod Herceg Novog, u Crnoj Gori, priključuje se kao pjevač grupi „Ambasadori“, 1969. godine.

Sinoć nisi bila tu

Prvi veliki uspjeh postiže na festivalu „Vaš šlager sezone“ u Sarajevu, 1972. godine, s pjesmom Kemala Montena "Sinoć nisi bila tu", kada počinje njegova profesionalna solo pjevačka karijera.

S pjesmom "Gori vatra" pobijedio je na Opatijskom festivalu te predstavljao Jugoslaviju na Pjesmi Evrovizije u Luksemburgu, 1973. godine. Tada s firmom „Warner Brothers“ Čola potpisuje ugovor te snima četiri singla, dva na njemačkom i dva na engleskom jeziku, ali se tu i završava njegova karijera u inozemstvu, jer se nije htio preseliti u Njemačku.

Ona spava

Nakon pjesme "Ona spava", koja je prodana u 150.000 primjeraka, Čola postaje najveća jugoslavenska pop-zvijezda, a u naredne dvije godine pobjeđuje na brojnim festivalima s pjesmama koje su njegovi najveći hitovi poput "Zelena si rijeka bila", "Zvao sam je Emili", "Ljubav je samo riječ", "April u Beogradu"...

Prvi studijski album "Ti i ja" objavio je 1975. godine, na kojem se najviše izdvojila pjesma "Loše vino". Na Jugoslavenskom festivalu revolucionarne i rodoljubive pjesme u Zagrebu, 1977. godine, Čolić je nastupio s pjesmom "Druže Tito, mi ti se kunemo" koja bila tada najprodavaniji singl - više od 300.000 primjeraka.

Glavo luda

Na sljedećem albumu "Ako priđeš bliže", koji je snimio 1977. u Zagrebu, svaka pjesma postaje hit: "Pjevam danju, pjevam noću", "Glavo luda", "Zagrli me", "Juče još", "Jedna zima sa Kristinom" i "Produži dalje". Potom mu se priključuje plesna grupa "Lokice", na čuvenoj jugoslavenskoj turneji naziva „Putujući zemljotres“, 1978., koja ga je od tada pratila na gotovo svim nastupima.

U proljeće 1980. godine, Čolić je objavio album "Zbog tebe" s pjesmama "Pisaću joj pisma duga", "Pusti, pusti modu" i "Pjesmo moja“, koji je snimljen u Velikoj Britaniji. Naredne godine snima album "Malo pojačaj radio", također u Londonu, u kojem pravi malo zaokret ka rock zvuku, a hitovi su bili "Mađarica", "Nove lakovane cipele", "Dunav"...

Ti si mi u krvi

I naredni album "Šta mi radiš", opet snimljen u Londonu, također donosi nekoliko hitova, kao "Cheri, cheri", "Šta mi radiš" i legendarnu baladu "Stanica Podlugovi". Na sljedećem albumu "Ti si mi u krvi", 1984. godine, koji je snimio u Beogradu, Čola se okrenuo etno zvuku, posebno u pjesmama "Ruška", "Sto Cigana", "Ti možeš sve, al' jedno ne", ali se kao najveći hit izdvaja balada "Ti si mi u krvi".

Potom, 1988., u Zagrebu snima album "Zdravko Čolić", a kasnije, opet u Beogradu, album "Da ti kažem šta mi je" na kojem se našla obrada narodne pjesme "Čaje šukarije".

Blistava pjevačka karijera potrajala je sve do početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada se Čola povukao s estradne scene.

Okano

Poslije sedam godina pauze, Zdravko Čolić izdaje svoj deveti album "Kad bi moja bila" u produkciji Gorana Bregovića, kojim se vraća sceni na velika vrata, a desetim albumom "Okano", objavljenim 2000. godine, s hitovima "Mjerkam, te mjerkam", "Krasiva", "Hotel Balkan", "U boji vina", postiže tiraž više od pola miliona prodanih nosača zvuka. Poslije toga kreće na turneju po većim gradovima regije, koju završava koncertom na Marakani, 30. juna 2001. godine, koji je na stadionu pratilo 80.000 ljudi, a pred malim ekranima direktan prijenos koncerta gledalo više od četiri miliona ljudi.

Album "Okano" proglašen je albumom 2001. godine u gotovo svim zemljama regije, pjesma "Okano" hitom godine, a Zdravko Čolić ličnošću godine.

Mnogo hvala

U decembru 2003. godine Zdravko je predstavio album "Čarolija“, na kojem se s jednim od najboljih spotova izdvojio veliki hit "Mnogo hvala“.

Nakon toga Čola je snimio još četiri albuma s mnogim hitovima, a i danas, kada je zakoračio u osmu deceniju života, ova živa legenda snima spotove i nastupa na koncertima nesmanjenim tempom, uz gotovo mladalačku energiju. A i danas je najpopularniji pop-pjevač.

Na lomači spaljena Jovanka Orleanka

1431. - Na lomači spaljena francuska nacionalna junakinja Jovanka Orleanka, poslije procesa pred engleskim crkvenim sudom u Ruanu, koji ju je osudio na smrt pod optužbom da je jeretik i vještica. Tokom Stogodišnjeg rata pridobila je francuskog kralja Šarla VII (Charles) - ubijedivši ga da su joj "glasovi s neba" naredili da spase Francusku - za oslobađanje Orleana i 1429. je na čelu odreda od gotovo 800 ljudi natjerala Engleze da obustave opsadu grada. Potukla ih je i kod Poatjea, a Šarla VII odvela u Rems, gdje je krunisan. Burgunđani su je zarobili u maju 1430. i prodali Englezima. Bijes Francuza zbog njenog mučeništva i patriotsko oduševljenje koje je probudila omogućili su protjerivanje Engleza iz Francuske i 1453. završetak Stogodišnjeg rata.

1593. - Engleski pisac Kristofer Marlo (Christopher Marlowe), koji je usavršio pisanje u jampskom desetercu i mnogo utjecao na Vilijama Šekspira (William Shakespeare), ubijen je na misteriozan način u jednoj londonskoj taverni. Njegove tragedije prikazuju žudnju za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim žarom. Djela: "Tamerlan Veliki", "Dr. Faustus", "Jevrejin sa Malte", "Edvard Drugi".

1640. - Umro flamanski slikar Peter Paul Rubens, jedan od najvećih majstora baroka, koji je sjedinio najbolje tradicije sjevernjačkog i italijanskog slikarstva. Stvorio je slike pune dramatike, patosa, čulnosti, raskoši kostima i sjaja boja. Radio je historijske, vjerske i mitološke kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejzaže.

1744. - Preminuo engleski pisac Aleksandar Poup (Alexander Pope), predstavnik klasicizma u engleskoj poeziji, koji je na engleski jezik preveo grčke epove "Ilijadu" i "Odiseju". Djela: poeme "Esej o čovjeku", spjev "O kritici", satirični ep "O gluposti", komično-herojski spjev "Otmica uvojka".

1778. - Umro francuski filozof, pisac i historičar Fransoa Volter (François Voltaire), prosvjetitelj i jedan od najslobodoumnijih duhova Evrope 18. vijeka, veliki protivnik klerikalizma, ali ne i ateista. Bio je saradnik čuvene "Enciklopedije". Djela: filozofski romani "Kandid", "Zadig", "Mikromegas", epopeje "Anrijada", "Djevica Orleanska", historijska djela "Vijek Luja Četrnaestog", "Ogled o običajima i duhu nacija", "Historija Karla Dvanaestog", tragedije "Edip", "Brut", "Zaira", "Cezar", "Meropa", "Tankred", komedije "Senjorsko pravo", "Nanina", filozofski spisi "Traktat o metafizici", "Rasprava o čovjeku", "Filozofski rječnik", "Filozofska pisma".

Rođen hrvatski književnik i političar Vladimir Nazor

1876. - Vladimir Nazor, hrvatski pjesnik, prozaist, profesor, prevoditelj, te političar za vrijeme Jugoslavije, rođen je na današnji dan u Postiri na otoku Braču. Uporedo s profesorskom karijerom, Nazor je pisao i objavljivao, te je njegovo prvo djelo bilo „Slavenske legende“, potom „Knjiga o hrvatskim kraljevima“, kada počinje pisati i „Istarske priče“. Godine 1908., objavljuje „Velog Jožu“, djelo po kojem će postati prepoznatljiva Nazorova proza, a zatim knjige „Utva zlatokrila“, „Medvjed Brundo“ i „Stoimena“. S pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem, 1942. godine, odlazi u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London, a Nazor je taj momenat opisao u tekstu „Bijeg iz Zagreba“. Nedugo nakon odlaska u partizane Nazor počinje voditi dnevnik „S partizanima“, a poslije Drugog svjetskog rata objavio je i „Pjesme partizanske“. U ratu je Nazor bio predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik Hrvatskog sabora. Bio je i akademik HAZU-a i SANU-a. Umro je u Zagrebu, 19. juna 1949. godine.

1909. - Rođen američki klarinetista i kompozitor Beni Gudmen (Benny Goodman), jedan od prvih bijelih muzičara koji se usprotivio rasnoj segregaciji. Osnovao je 1934. džez orkestar u koji je pozvao i crne muzičare. Snimio je desetak filmova, a bavio se i klasičnom muzikom - snimio je koncert za klarinet Vofganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Mozart) i svirao sa simfonijskim orkestrima.

1945. – U Nevesinju rođen Pero Zubac, bosanskohercegovački i srbijanski književnik, novinar i scenarista, urednik časopisa "Polja", "Djetinjstvo", "Vitez", urednik Kulturno-umjetničkog programa i Programa za djecu i mlade Televizije Novi Sad.

Blaž Slišković, jedan od najboljih bh. fudbalera i trenera, slavi 65. rođendan

1959. - U Mostaru rođen Blaž Slišković. Svoje prve fudbalske korake Slišković je napravio u mostarskom Veležu, za koji je odigrao 121 utakmicu, te postigao 25 golova. Ono što je posebno interesantno za Sliškovića jeste da je znao postizati golove iz kornera. Inače, Slišković je igrao na poziciji veznog igrača, te je dobio i nadimak "balkanski Maradona", što dovoljno govori o njegovom talentu. Reprezentativna utakmica koju mnogi pamte i smatraju je Sliškovićevom "životnom partijom", bila je ona protiv Italije, 1984. godine, a odigrana je u sklopu kvalifikacija za Olimpijske igre u Los Angelesu. U spomenutoj utakmici Slišković je postigao dva gola, te tome dodao i dvije asistencije. Kada govorimo o njegovoj inozemnoj karijeri, potrebno je spomenuti nastupe za talijansku Pescaru, francuski Lens, te Mulhouse. Karijeru je završio u mostarskom Zrinjskom. Nedugo zatim, "Baka" polako ulazi u trenerske vode. Kao selektor reprezentacije BiH, bio je na pragu plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. godine u Njemačkoj, a jednu sezonu proveo je i na klupi splitskog Hajduka. Nakon toga, vodio je i Zrinjski do 2007. godine.

1960. - Umro ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958., oštar kritičar boljševičke diktature, čija je duboko intimna intelektualna lirika djelovala prekretnički i na rusku i na svjetsku poeziju. Najveći uspjeh kod publike i književne kritike donio mu je roman "Doktor Živago", objavljen u inozemstvu, poslije čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. Ostala djela: roman u stihovima "Spektorski", zbirke pjesama i poeme "Blizanac u oblacima", "Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetsto peta godina", "Uzvišena bolest", "Drugo rođenje", "Kad se razvedri", "Umjetnik", pripovijetke "Djetinjstvo Liversove", "Povijest", autobiografije "Zaštitna povelja", "Ljudi i situacije", drama "Slijepa ljepotica".

40. godišnjica smrti Šukrije Pandže

1984. – Preminuo bh. književnik Šukrija Pandžo. Radio je kao učitelj, potom kao nastavnik, u raznim seoskim školama. Po dolasku u Sarajevo najprije radi kao nastavnik, da bi 1948. godine postao urednik u Kulturnoj redakciji Radio Sarajeva. Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije "Veselo veče" i "Udruženja književnika BiH". Pandžo je pisao poeziju, prozu i dramske tekstove za djecu i odrasle. Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženja književnika BiH; za zbirku pjesama "Razgovori" (1954) i za zbirku priča "Samo još kosovi zvižduću" (1961). Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10. aprila 1970. godine, dobija spomen-plaketu kao priznanje za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna iste godine Josip Broz Tito mu dodjeljuje Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.

2015. - Umro Zvonimir Zoričić, hrvatski glumac. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1973. godine. Iste godine postao je član ansambla drame Hrvatskog narodnog kazališta, gdje je odigrao više od 80 različitih uloga. Od televizijskih uloga publika će ga pamtiti po onima u serijama “Bitange i princeze”, “Bibin svijet”, “Stipe u gostima”, “Provodi i sprovodi”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak” te brojne druge. Ostavio je svoj trag i u brojnim filmovima, a neki od njih su “Pjevajte nešto ljubavno”, “Ne dao Bog većeg zla”, “Glembajevi”, “Ne zaboravi me”, “Priča iz Hrvatske”, “Luda kuća”, “Živi bili pa vidjeli” i “Timon”.