Aktuelni savjetnik predsjednika RS Milan Tegeltija, danas je za N1 govorio o aktuelnim političkim temama u BiH u jeku predlaganja tzv. "sporazuma o razdruživanju" kojeg je najavio Milorad Dodik.
Na pitanje zašto još nije imenovan za konzula u Hrvatskoj, kratko je kazao:
- Ono što ja mogu reći jeste da ne komentarišem trenutno to pitanje. Tu temu uopšte ne komentarišem, to je pitanje za Predsjedništvo BiH.
Nakaradni efekti
Tegeltija smatra da kakvi god zaključci sa sjednice Ustavnog suda budu, oni će biti “nakaradni”.
- Efekti će biti nakaradni. Znači Ustavni sud se služi praksom da mijenja vlastite poslovničke odredbe, to je prosto nevjerovatno i nešto što u pravu nije primjereno. To nije pravna država. Prilagođavaju propise vlastitim potrebama. To što radi Ustavni sud je “pravna nakaradnost”, ja nemam drugi termin. Ustavni sud ne može da mijenja pravila po kojima funkcioniše i prilagođava potrebama. Oni sada preuzimaju zakonodavnu ulogu. čak i ustavotvornu. Ustavni sud se pretvara ne samo u zakonodavca, nego i u ustavotvorca. Ne možemo se pouzdati u ništa što radi Ustavni sud. Republika Srpska se već izjasnila da neće imenovati sudije u Ustavni sud, oni bi tu bili samo ikebana i ne bi se za ništa pitali - rekao je Tegeltija.
Dodao je žele da se baziraju na kvorum za odlučivanje, donose takva pravila da mogu donositi odluke uvijek i koliko god da ih ima.
- Može se desiti da samo stranci donesu odluku ili dva Bošnjaka i jedan stranac. Znam intenciju koja stoji iza odluke. Predsjednica Suda je rekla da je to intencija i u tom kontekstu uputila pitanja Venecijanskoj komisiji. Mi živimo u pravnoj anarhiji u BiH u kojoj je to moguće - dodaje Tegeltija.
Kazao je da je trakavica oko Vukoje bila predvidljiva.
- Sve je bilo predvidljivo. Bećirović je pomnožen s nulom od vlastite većine u Parlamentu. Sve ostalo je predvidljivo. RS je svoj stav izrekla puno prije toga. To je bio uzgredni argument, samo konstatacija činjenice - smatra Tegeltija.
O Ustavnom sudu BiH
- Visoki predstavnik koji je legalan i legitiman, ne ovaj Šmit, ne može se baviti pitanjima Ustava, tako se ni Ustavni sud ne može baviti pitanjima Ustava. Republika Srpska želi da Ustavni sud funkcioniše u ustavnom kapacitetu. Vrlo transparentno iznosimo svoje zahtjeve koji su minimalni zahtjevi suverenosti - dodao je u razgovoru za N1.
Kada je riječ o dogovorima sa strankama trojke, Tegeltija je kazao da se ponašaju kao da “sporazum nikada nije ni potpisan”.
- Stranke trojke se ponašaju kao da sporazum nikada nije potpisan, uzimaju ono što se samo njima sviđa. On bi se trebao poštovati. Trojka je trgovala i lagala. Politika jeste politička trgovina, ali ovo je na iskrivljenim osnovama. Ne možete reći da ćete nešto uraditi, ali onda to ne uradite ili ignorišete. U tom sporazumu piše za ono što je bio zahtjev hrvatskih partnera da će u roku šest mjeseci biti donesen Izborni zakon. Trojka se ne osvrće na obaveze iz Sporazuma iako su sebe deklarisali kao stranu koja želi da se sve riješava kompromisom i konsenzusom. Takva vrsta politike je donijela da se partneri odluče za trojku.
Tegeltija kaže da ne vidi zašto on ne bi mogao biti sudija Ustavnog suda BiH.
- Ulaskom u Ustavni sud preuzimate obaveze i standarde ustavnog sudovanja. Ne možete očekivati da ljudi cijeli život žive apolitično i onda ih birate na funkcije u Ustavni sud. To nigdje nema na svijetu. U trenutku preuzimanja dužnosti sudije Ustavnog suda, sudija preuzima i obavezu neovisnosti. Do tog trenutka on može raditi bilo koji posao.
Sporazum o mirnom razdruživanju
Također, prokomentarisao je tzv. “Sporazum o mirnom razdruživanju”.
- Mora se shvatiti poruka samog tog čina. Poruka je da nešto u BiH ne štima i da je RS time nezadovoljna. Institucije se uzurpiraju. Kada vanjske poslove pretvorite u vanjske poslove jednog naroda i entiteta, umjesto da se vode konsenzusom sva tri člana Predsjedništva, vi ste ih uzurpirali. Čuo sam komentare da se ne može razdružiti. Moramo početi od toga da je današnja BiH nastala na osnovu ugovora (tvrdnje koje iznose SNSD i pristalice, a nisu istinite). Dejtonski sporazum je ugovor u kojem su strane FBiH i RS. Ako jedna od strana u ugovoru smatra da to treba mijenjati, onda ta strana nudi rješenje koje se zove razdruživanje.
Upitan čime bi to ishodovalo, kazao je:
- Ne znam zašto se povezuje sa ratom. Imamo novu životnu realnost 30 godina nakon rata. Rat je bio prije 30 godina, ljudi koji su se tada rodili danas imaju 30 godina. Danas su nove okolnosti. Republika Srpska ima pravo da predlaže razdruživanje. Vlada FBiH ima pravo da se na to izjasni. RS tako pokazuje svoj politički stav i nezadovoljstvo - zaključio je.
