Na današnji dan 1965. godine, u Tuzli je rođen Mirsad Tuka, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih glumaca.

Karijeru je počeo kao polaznik Dramskog studija Narodnog pozorišta Tuzla. Završio je Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu.

Debitovao je u filmu “Praznik u Sarajevu” i za tu ulogu je nagrađen na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu 1991., kao najbolji glumac-debitant. Od 1996. bio je član ansambla sarajevskog Kamernog teatra 55. Odigrao je mnoge zapažene uloge u pozorišnim predstavama, kao što su “Krokodil Lacoste” Zlatka Topčića, “To” Alije Isakovića, “Poljska konjica” Marka Vešovića i “Hasanaginica” za koje je i nagrađivan.

Igrao je i u mnogim filmovima i TV-serijama, između ostalih, “Nafaka”, “Sve džaba”, “Remake”, “Ostavljeni”, “Warriors”.

Umro je 11. jula 2023. u 58. godini života u Sarajevu.

Rođen francuski matematičar, fizičar, pisac i filozof Blez Paskal

1623. - Rođen francuski matematičar, fizičar, pisac i filozof Blez Paskal (Blaise Pascal), koji je postavio osnove računa vjerovatnoće. Veoma mlad se istakao otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presjecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine, koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem vjerovatnoće u hazardnim igrama i s francuskim matematičarom Pjerom Fermaom (Pierre de Fermat) postavio je osnove računa vjerovatnoće. Izumio je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se samo matematikom i fizikom, a potom i književnošću i filozofijom. Povukavši se u manastir jansenističkog reda Por-Roajal, napisao je protiv jezuita čuvena "Pisma jednom provincijalcu". Djelo "Misli" su fragmenti njegove nedovršene apologije hrišćanstva.

1885. - Srbijanski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere i prvi predsjednik Saveza kompozitora Jugoslavije, rođen je na današnji dan. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Djela: orkestarska "Simfonijska fantazija", "Rapsodija", "Vranjanska svita", "Poema zore", "Marš slobode", "Skice za klavir", muzička drama "Suton", balet "Ohridska legenda", oratorijum "Vaskresenje", scenska muzika za drame "Čučuk Stana", "Sunce", "Lazarevo vaskrsenje", "Uobraženi bolesnik", "Hamlet", "Večiti mladoženja", "Bura", horovi, solo pjesme.

1897. - Umro engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot (Charles Cunningham Boycott), protiv koga je 1880. godine, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primijenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.

1906. - Rođen britanski fiziolog i biohemičar Ernst Boris Čejn (Chain), koji je s Aleksandrom Flemingom (Alexander) i Hauardom Volterom Florijem (Howard Walter Florey) 1945. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. Istraživao je enzime, inzulin i antibiotike.

1921. - Francuski filmski i pozorišni glumac Luj Žurdan (Louis Jourdan), koji je zapaženije uloge ostvario u američkim filmovima nego u francuskim, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Slučaj Paradin", "Pismo nepoznate", "Žiži", "Madam Bovari", "Tri novčića u fontani".

1937. - Umro škotski pisac Džejms Metju Beri (James Matthew Barrie), "otac" Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovijetke. Djela: "Petar Pan", "Divni Krajton", "Gospodska ulica".

1947. - Rođen indijski pisac Salman Ruždi, kome je iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao fatvu, optuživši ga da je izvrgao ruglu islam u romanu "Satanski stihovi". Ostala djela: romani "Djeca ponoći", "Istok, zapad", "Harun i more priča", "Mavrov posljednji uzdah".

Umro Vladimir Nazor, hrvatski i jugoslavenski književnik

1949. - Umro Vladimir Nazor, hrvatski i jugoslavenski književnik. U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio italijanske i njemačke pjesnike. Prvo djelo mu je bilo “Slavenske legende” (1900.). Godine 1904., u Zadru je objavljeno njegovo djelo “Knjiga o hrvatskim kraljevima”, a u to vrijeme počinje pisati i “Istarske priče”. Koju godinu kasnije objavio je “Velog Jožu” (1908.) – djelo po kojem se prepoznaje Nazorova proza.

1970. - Sovjetski vasionski brod "Sojuz 9" vratio se na Zemlju, postigavši novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 sati i 59 minuta.

1993. - Preminuo engleski pisac Vilijam Golding (William), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983., koji je bio preokupiran dramom čovjeka uhvaćenog u klopku zla i iskonskog grijeha. Privukao je mnoge čitaoce romanima prožetim atmosferom zlokobnog i jezivog, iako nije uvijek lako protumačiti simboliku u njegovim djelima, pisanim u rasponu od najgrubljeg realizma do alegorije. Djela: romani "Gospodar muva", "Nasljednici", "Hridine dvojice mrtvih", "Bijeg škorpija", "Slobodan pad", "Toranj katedrale", "Piramida", "Vidljiva tmina", "Obredi plovidbe", eseji "Vrele kapije", "Pokretni cilj".

2009. - Umro Dalibor Brozović, hrvatski jezikoslovac, akademik i političar. Rođen je u Sarajevu 28. jula 1927., osnovnu školu pohađao je u Zenici, gimnaziju u Visokom, Sarajevu i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu., gdje je i doktorirao. Od 1956. do 1990. bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Također je bio gostujući predavač u SAD (University of Michigan), Njemačkoj (Regensburg) i drugdje. Brozović je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.

2014. - Preminuo Mihailo Miša Blam, srbijanski džez muzičar, kontrabasista, kompozitor, džez publicista, aranžer i muzički pedagog. Osnivač je Narodnog orkestra Radio Beograda (smatra se da je donio džez u Beograd), a njegov djed Markus David jedan je od osnivača Radio Beograda. Kada je imao četiri godine, Miša je počeo učiti da svira violinu, ali su roditelji ubrzo shvatili da to nije instrument za njega, te ga Upisali u muzičku školu „Stanković“, smjer klavir. A diplomirao je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu i to na katedri za kontrabas. Magistrirao je na Akademiji u Belgiji i položio audiciju kod čuvenog dirigenta Herberta fon Karajana. Jedan je od inicijatora Džez odsjeka u Muzičkoj školi “Stanković”, u kojoj je kasnije radio kao profesor. Sestra mu je čuvena glumica Nada Blam.