Dok se nad BiH svakodnevno smjenjuju toplotni udari i ekstremne padavine, vodene bujice prekidaju komunikacije, a grad veličine teniske loptice uništava imovinu građana i poljoprivredne usjeve, pojedini dijelovi svijeta suočavaju se s poplavama i klizištima koji odnose stotine života.
Za vikend je stravična oluja praćena grmljavinom i jakim udarima leda, pogodila sjever Bosne. Usjevi su uništeni, na objektima i automobilima je pričinjena velika materijalna šteta. Stradali su i solarni paneli, pa je u Doboj Istoku proglašeno stanje prirodne nesreće.
Prema podacima Svjetskog programa za hranu, samo tokom maja u poplavama i katastrofama koje su njima prouzrokovane, poginulo je više od 1.000 ljudi u svijetu, od Indonezije, Afganistana i Irana do Brazila. S rekordnim padavinama nedavno se suočila i Njemačka, gdje je poginulo najmanje pet građana.
Ekstremne nepogode
- Ovo što proživljavamo danas, rezultat je globalnog rasta temperature za jedan stepen. Za 30 godina očekuje se rast temperature za tri stepena. Do 2100. godine porast temperature će biti za otprilike 4,5 stepeni. Ako ovako ekstremne nepogode imamo danas, pokušajmo ih zamisliti tada i povezati ono što radimo danas s budućnošću naše djece i unuka – kaže meteorolog i klimatolog FHMZ-a Bakir Krajinović.
Nakon što se na sjeveroistok Bosne sručio led veličine jajeta, koji je najteže pogodio Doboj, Zvornik i okolicu, slijedi nam kratkotrajan period nižih temperatura, a potom novi toplotni val tokom ljeta za koje je ranije najavljeno da će biti natprosječno toplo i sušno. Krajinović kaže da jednu oluju ne možemo, ali trend svakako možemo povezati s klimatskim promjenama.
- Svjedoci smo da su sve ove oluje i prirodne nepogode češće i intenzivnije. Sve ono što narod priča – nikad se nije desilo ovako, nikad nije padao krupniji led, nikad sunce nije grijalo jače, nikad toplija zima... to su klimatske promjene. Prošle godine, jedna oluja zahvatila je prostor od Italije do Rumunije. Samo jedan oblak. To nam se dešava. Ono što danas proživljavamo je posljedica našeg nemara u posljednjih 100 godina. Ovako lagodan život i zona komfora rezultat je tehnološkog napretka čovječanstva, kojeg je donijelo, prije svega, pretjerano iskorištavanje fosilnih goriva. To je rezultiralo ogromnim količinama stakleničkih plinova koji se ispuštaju u atmosferu. Ne shvatamo ni danas da će nam se sve što radimo prirodi obiti o glavu. I evo obija nam se o glavu na način da širom svijeta ekstremi postaju tako snažni da jedna oluja odnese stotine života ili nanese milijarde štete – ističe Krajinović.
Jedno stablo
Na globalnom planu BiH ne može učiniti mnogo, jer u ukupnom zagađenju atmosfere učestvuje simbolično.
- Kada bismo već danas emisiju stakleničkih plinova smanjili na nulu, što je nemoguće, ništa se drastično ne bi desilo u narednih 30 godina – rekao je Krajinović.
U vrhu zagađivača Planete
- BiH je parafirala sve sporazume, istina je da smo mali i da ne možemo napraviti ništa specijalno za globalni klimatski sistem, ali po stanovniku emisija plinova BiH je esktremno visoka i u samom smo vrhu zagađivača Planete. I to je ono što možemo, da svaki čovjek zasadi svake godine po jedno stablo u svom dvorištu. Dva i po miliona stabala godišnje napravila bi čudo i to je nešto što bi našoj djeci dalo neku nadu – rekao je Bakir Krajinović.
