Dok pljušte međusobne optužbe političara zbog neuspjeha u usaglašavanju nacrta Reformske agende i gubitka prve tranše iz Plana rasta, prve reakcije iz Delegacije EU u BiH, ipak, ostavljaju dojam da je naša zemlja dobila još nekoliko dana roka da usaglasi i u Brisel pošalje ovaj dokument.

Nisu razumijeli

Iz Delegacije EU pozivaju domaće vlasti da to učine bez odgađanja.

- Mislim da je ovo nesretan splet okolnosti, gdje ljudi koji donose odluke nisu bili adekvatno informisani od svojih službenika – kaže Rijad Kovač, federalni koordinator izrade i izvještavanja inicijative Evropske komisije Plana rasta za zapadni Balkan.

Kovač ocjenjuje tačnim argument premijera četiri kantona da nisu imali ni dovoljno vremena da analiziraju usaglašeni tekst obimnog dokumenta, jer rokove postavlja EU, ali dodaje da su se i oni trebali ranije uključiti. Ističe da mnogi nisu razumjeli ni prirodu ovog dokumenta.  

- Ovo je inicijativa EU za zapadni Balkan, a ne nešto što smo mi u BiH smislili. Oni su, uz naše uključivanje, kazali koji set reformi od nas očekuju. Nacrt je pripremljen na osnovu njihovih zahtjeva i naš odgovor na njihov zahtjev mora biti usaglašen stav BiH. Više od 100 mjera je usaglašeno i sve su to jako dobre reforme za BiH i njene građane - ističe Kovač.

Iako su iz nacrta usaglašenog dokumenta izostavljene mjere koje se odnose na obavezu imenovanja sudaca i poštivanja odluka Ustavnog suda BiH, odnosno ukidanje entitetskog i etničkog iz načina odlučivanja Vijeća za državnu pomoć, to ne znači da se od njih odustalo. Sve u konačnici zavisi od stavova Brisela, jer Plan rasta je inicijativa EU.

- Vrlo važna primjedba je da je neko pristao da međunarodni suci idu iz BiH, što apsolutno nije tačno. Vlada FBiH i premijer Nikšić nikad ništa ni slično nisu prihvatili. U dokumentu postoji formulacija o ovom pitanju, koja je prepisana iz Mišljenja EK i 14 prioriteta za BiH, da se riješi pitanje međunarodnih sudaca, ali stav EU i naš stav je da ta formulacija ne prejudicira rješenje. Ona ostavlja mogućnost dogovora, a to može značiti i da ostanu svi suci u Ustavnom sudu BiH. To je stav Brisela – pojašnjava Kovač.

Jedini u regionu

BiH je, nakon regularnog roka, propustila i “sudijsku nadoknadu” da usaglasi Reformsku agendu, ali čini se da sada, ipak, ima i dodatno vrijeme, kako ne bi ostala jedina u regionu bez Reformske agende, ali i sredstava podrške iz Plana rasta.

- Meni ovo liči na ono 100 posto BiH. Ne može 98 posto, već mora 100, pa onda nemamo ništa. Trebamo razumjeti i širu sliku. Jasno je da, na političkom i tehničkom nivou, nije želja ni interes EU da BiH ostavi kao neku crnu rupu na Balkanu i mi smo im na tome zahvalni.

Važna politička volja

Moramo se vratiti za sto što je prije moguće, vidjeti koje su ključne primjedbe kantona i dogovoriti nacrt koji treba ići u Brisel. 

To je tehnički moguće i danas, ali mora biti političke volje da se to desi, jer je to interes svih građana BiH – kaže Kovač.