Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević izjavio je danas da svi zajedno i svako pojedinačno imamo odgovornost za budućnost države i naroda.

Vjerskim programom na platou Lastavica, a u prisustvu velikog broja vjernika, danas je završena vjersko-kulturna manifestacija „Lastavica 2024“, gdje se obratio i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije muftija zenički Dizdarević.

„Ljepota ovih prostora, prelijepe planine i guste šume, vjerujemo da su opredijelile naše pretke da se baš ovdje stoljećima okupljaju i sabiraju. Meša Selimović je napisao 'kad mi je teško tražim samoću. Kad mi je još teže tražim dobre ljude'. Ljudi su društvena bića. Koliko god individualni i posebni bili - treba nam drugi čovjek, njegova toplina, druženja sa njim ali i njegove usluge. Stoga je razumljivo što su ljudi u svim vremenima i na svim meridijanima tražili odgovarajuće vrijeme i odgovarajuće mjesto za druženje i sastanke. Naši preci su ga našli upravo ovo mjesto, a odabrali su vrijeme sunčanih dana kada pristiže neizvjesna ljetina koja je sigurnost i život“, kazao je muftija.

Kad god se vjernici okupe, red je i da spomenu Allaha, jer svako druženje u kojem se ne spomene Njegovo ime je štetno, a svako druženje u kojem se zaziva Allahovo ime je sa berićetom i njegovim blagoslovom, nastavio je muftija.

„I tako je nastala Lastavica, ovo dovište i bošnjačko zborište kao izraz duhovnih ali i općeljudskih potreba čovjeka. Ovdje se jesu učile dove, ali se prema pričama starih i jedini put u godini jelo pečeno meso u nekim teškim vremenima“, kazao je on.

Kako je naglasio, veličina islama je što čovjeka ne zamišlja boljim nego što jeste.

„Islam od čovjeka ne traži ono što ne može biti, da bude melek i krilati anđeo. Islam traži od čovjeka da bude insan sa svojim vrlinama i mahanama, sa svim onim što čovjek jeste. Upravo u njegovim slabostima i počiva ljudska veličina, u tome što nadilazi svoje slabosti i pobjeđuje svoju ljudsku i animalnu narav. Poslanik je rekao kada bi ljudi bili bezgrješni Allah bi stvorio nove ljude koji bi griješili i kajali se. Nije čovjek ako je bezgrješan, ako je lišen ljudskih slabosti lišen je i ljudskosti. Zato islam ostavlja čovjeku prostor da bude čovjek ali da uvijek teži tome da bude više nego čovjek, više nego meso i krv, strasti i pohota. Zato je Lastavica važna jer njeguje potrebe ljudske duše, ali i potrebe čovjeka kao takvog“, akcentirao je muftija zenički.

Podsjetio je na hadis u kojem se kaže da ćemo na Sudnjem danu biti pitani za četiri stvari - „Niko se na Sudnjem danu neće moći pomjeriti sa mjesta dok ne bude upitan za četvero: za život u šta ga je potrošio, za mladost kako ju je proveo, za znanje je li ga je primijenio, i za imetak kako ga je stekao i u šta ga je utrošio“.

„Stoga mi dozvolite da sa osobitim zadovoljstvom spomenem članove Mreže mladih koji su ove godine išli na planinarsku turu 'Lastavici u pohode' i održali kamp u prirodi na ovom prelijepom platou. Cilj nam je bio da kroz ovu turu osnažimo vezu naše omladine sa ovim bosanskim tlom, sa bogatom i ponosnom bosanskom historijom“, naveo je muftija.

Naglasio je da „narod koji ne razvija ponos na svoju prošlost i svoje pretke ne može uspjeti, i zasigurno nema budućnosti“.

„Narod koji ne razvija ljubav spram topraka i rodne grude ne može opstati. Dugo i predugo su generacije naše omladine odgajane da preziru svoju historiju, jer je nisu učili, da se stide svoje prošlosti, da traže tuđe velikane, jer svojih nisu bile svjesne. Hvala Bogu dočekali smo vrijeme da u miru i slobodi možemo poučavati našu djecu o našim književnicima, veliki herojima i slavnim precima. A njih nije malo“, istaknuo je muftija Dizdarević.

„Teška historija koju smo prešli i koju smo preko glava preturili proizvela je i velike ljude koji su je iznijeli“, dodao je on.

„Pogledajte samo heroje našeg odbrambeno-oslobodilačkog rata i vidjet ćete o kakvim veličinama se radi. Mnogi komandanti velikih brigada bili su mladići do tridesete godine života i iz potpune anonimnosti su ušli u historiju onda kada je to trebalo. Vjerujemo da takvih primjera ima i danas, samo se ostvaruju na drugim poljima. Nekada u sportu, kao što je Amel Tuka, naš Mesud Pezer Larisa Cerić ili sjajna Lana Pudar. Nekada je to u biznisu ili nauci. Sjetite se da su naši matematičari osvojili ekipno 13 mjesto sa velikim brojem zlatnih medalja na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi gdje je učestvovalo 108 zemalja što je senzacionalan uspjeh za ovako malu zemlju. A nedavno je u osmoj godini, kao najmlađi hafiz u historiji Evrope, hifz položio Enis Bašić, što je evropski pa i svjetski fenomen“, kazao je on.

Istaknuo je da su još brojni primjeri, te da oni „govore da ovaj narod ima odlične fizičke i psihičke pretpostavke za velike stvari“.

„Međutim, oni su često rezultat slučaja, njihove vlastite volje a rijetko su rezultat sistema koji traga za najboljima, koji traži talente, sa njima radi i nad njima bdije“, ocijenio je muftija.

U društvenom djelovanju imaju neka pravila koja nas obavezuju, istaknuo je on.

„Jedno od njih, koje sam podavno čuo, glasi da ništa neće samo i ništa neće odmah. Ovo pravilo tvrdi da svaki željeni rezultat jeste nešto nad čim treba bdjeti, raditi i uporno ga usmjeravati u određenom smjeru. U prirodi postoji zakonitosti koje kaže da stvari bez razumnog činioca idu u smjeru rasapa i destrukcije. Stvari idu naprijed i u željenom pravcu samo onda kada iza njih stoji volja i odlučnost umnog činioca. Dakle, ako želite da stvari idu naprijed morate ih usmjeravati i nad njima bdjeti“, ukazao je muftija zenički.

Dodao je da je drugo pravilo da za neke stvari treba uvažiti faktor vremena.

„Ustvari, za neke stvari faktor vremena je nezaobilazan. Dijete mora u stomaku svoje majke boraviti devet mjeseci, mjesecu treba tačno određeni period da obiđe zemlju, i zemlja opet tačno za godinu dana obiđe oko Sunca. Vrijeme je nezaobilazno i tu ne treba pokazati nestrpljivost već sabur i istikamet. Ali ako posijete sjeme na odgovarajuće tlo, uredno ga zalijevate i hranite, nadati je se, sa Božijom pomoći, da će izrasti u visoko drvo i dati lijepog ploda. Međutim, ukoliko ništa ne posijete ili ako posijete a ne brinete se o njemu, ili ako se brinete a postanete nestrpljivi pa se razočarate i odustanete, tada zasigurno neće izrasti zdravo drvo. Čak i ako izraste najčešće hlada pod njim nećeš naći niti se njegovih plodova najesti“, izjavio je on.

Poručio je da „i mi ako želimo da naša omladina izraste u čestitu mladež sa kojom smo ponosni i koja će se ponositi sa nama, moramo u nju ulagati i vrijeme i novac, i stvarati im prilike, i krčiti staze za njihove slabašne noge“.

„Ako ne budemo mi to radili, budite sigurni da će to raditi drugi ali za njihov račun i za njihovu korist. Ako im mi ne budemo davali šansu budite sigurni da će im dati drugi“, naglasio je Dizdarević.

Također, kazao je da su ljudi najvažniji resurs.

„Školovan i stručan kadar uz to moralan i čestit jeste najvrjedniji resurs svake države i svake organizacije. Imamo mi divnu omladinu, u to nemojte imati sumnje. Naravno, nisu svi isto uspješni, nisu svi najbolji učenici ili studenti, ali ima dovoljna kritična masa onih koji žele da se bore i da ovdje grade budućnost. Na nama starijima je da im budemo dobri primjeri, da ostavimo svađe i sukobe, da budemo moralni uzori i da stvaramo društvo ako ne jednakih a ono što jednakijih šansi. To ne znači da svi treba da uspiju jednako, nego da oni koji se trude i koji vrijede da imaju prostor za uspjeh i realizaciju svojih ambicija“, kazao je on.

Istaknuo je da to prije i iznad svega znači promjenu moralne paradigme našeg društva.

„Poslanik je rekao 'Tako mi Allaha, kada bi moja kćer Fatima ukrala i njoj bih odsjekao ruku'. Radilo se o tome da su Poslanika molili da oslobodi jednog kradljivca zato što je bio iz ugledne porodice. A on je onda rekao ove riječi. Dakle, praksa paganskih društava jeste privilegiranost na temelju porijekla i društvenog statusa i stavljanje nekih ljudi iznad zakona i iznad pravde. To je jako opasno. A posebno je opasno kada uglednici nekog naroda ili zajednice pokazuju moralnu slabost i nedosljednost. Oni su slika i prilika zajednice. Na njih se zajednica ugleda i sa njima samjerava, zato je iznimno važno da vođe zajednice budu najmoralniji i najuzorniji, jer oni postaju modeli na koje se društvo ugleda“, akcentirao je muftija zenički.

Potcrtao je da „ako su uglednici zli i pokvareni i zajednica će postati takva, ako su oni plemeniti i čestiti i zajednica će težiti tim vrijednostima“.

„Zato su mudri latini rekli Coruptio optima pessima, najgora je pokvarenost najboljih. Tj. najgore je kada oni ljudi koji bi trebali biti elita jednog naroda postanu najgori i najpokvareniji sloj društva. To društvo tavori, truhne i propada. Ono je lišeno budućnosti i jasne perspektive. Stoga je ovo historijsko mjesto prilika da pogledamo jedni u druge i da shvatimo da svi mi zajedno i svako pojedinačno imamo odgovornost za budućnost ove države i ovog naroda. Najcrnja je izdaja je naših šehida i svih naših predaka koji su ginuli za domovinu i slobodu ukoliko nismo svjesni trenutka i odgovornosti koja je pred nama“, zaključio je u obraćanju muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević.