Od 8. maja, kada je donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora, Centralna izborna komisija (CIK) BiH izrekla je 59 novčanih kazni zbog kršenja Izbornog zakona BiH.

Zbog preuranjenih kampanja, zloupotrebe resursa i plaćenih izbornih kampanja politički subjekti dužni su platiti ukupno 233.500 KM. Najveći dio prigovora i izrečenih kazni, iznos od 206.000 KM, odnosi se upravo na preuranjenu kampanju, što pokazuje koliko su političke partije nestrpljive da krenu u bitke za lokalne zajednice, ali i da je ovo samo uvod u ono što nas čeka do izbora u oktobru.

Javni resurs

Ipak, broj izrečenih kazni nije ni približan ukupnom broju registriranih nepravilnosti. U Koaliciji “Pod lupom”, koja provodi misiju građanskog, nestranačkog posmatranja lokalnih izbora u BiH, precizno su evidentirali da je, od 393 prijavljena, CIK izrekao sankcije u samo 59 slučajeva. CIK mora početi sankcionirati funkcionersku kampanju i zloupotrebu javnih resursa, te izricati maksimalne kazne za višestruke prekršioce izbornih pravila, poručuju.

Mediji su proteklih dana najviše izvještavali o “Raminoj himni”, predizbornom spotu Snage naroda Rame Isaka, zbog kojeg je ova stranka kažnjena sa 6.000 KM, ali su zbog preuranjene kampanje kažnjene i druge partije.

Listu kažnjenih predvodi SDA s ukupno 49.000 KM izrečenih kazni, a slijede je SNSD s 32.500, SDP sa 21.000, PDP 16.500 KM...

Projekt menadžer Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović kazao je da CIK vrlo usko tumači odredbe koje se odnose na preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih sredstava i resursa.

- Od 393 prijave, tek svaka sedma rezultira kaznom. Funkcionerska kampanja cvjeta i svakom građaninu je jasno da je to kampanja, osim, čini se, Centralnoj izbornoj komisiji. Zloupotreba javnih resursa se ne sankcionira i pored jasnih propisa i namjere zakonodavca da spriječi ovaj vid nepravilnosti - kazao je Jovanović.

On dodaje da su kazne koje CIK izrekne minimalne.

- Minimalna moguća propisana sankcija predviđena zakonom za političke subjekte je 3.000 KM. Prosječna, koju je do danas u 59 slučajeva izricao CIK, iznosi 3.750 KM. Dakle, skoro pa minimalne sankcije se izriču. Do sada nije bilo ni približno izrečene sankcije u iznosu maksimalne kazne, koja iznosi do 30.000 KM za političke subjekte i dodatno do 15.000 KM za kandidate i kandidatkinje - istakao je Jovanović.

Prema podacima Koalicije, 10 političkih stranaka kontinuirano krši izborna pravila. Na njih se odnose dvije trećine pristiglih prijava i čak 80 posto izrečenih kazni. Naime, u okviru promatračke misije Koalicije „Pod lupom“, u prve tri sedmice izvještavanja zabilježene su 273 izborne nepravilnosti. Ukupno 102 slučaja odnose se na zloupotrebu javnih sredstava i resursa, 80 na preuranjenu izbornu kampanju, 36 na propuste u radu lokalnih izbornih komisija, 21 slučaj na nepravilnosti u radu medija, 11 slučajeva na pritiske na birače i 23 slučaja na druge izborne nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti odnosi se na SNSD (42), SDA (24), SDP (18), SDS (17) i HDZ BiH (12).

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić naglašava da je najveća odgovornost na onima koji donose zakone ove države, a onda ih krše, što je dokaz izostanka vladavine prava i političke odgovornosti.

- Uočili smo određene stvari koje treba popraviti i jasno precizirati zakonom. Razgovarali smo u Koaliciji “Pod lupom” da se, osim ovih novčanih kazni, kod višestrukih povratnika, mora predvidjeti ne samo skidanje kandidata s liste, nego, nakon uočenih pet ili deset kršenja Izbornog zakona, i poništavanje ovjere tog političkog subjekta za učešće na izborima - kazao je Šehić.

Posmatrači posebno upozoravaju da je uoči predizborne kampanje funkcionerska kampanja uzela puni zamah, a CIK je trenutno ne sankcionira, pa prednost u izbornom procesu imaju subjekti i kandidati koji u izbornu utrku ulaze s pozicije vlasti.

- Kao i u svakom izbornom ciklusu, najveći broj slučajeva zloupotrebe javnih resursa odnosi se na slučajeve intenziviranja javnih radova, posjete funkcionera s viših nivoa vlasti, a ostali slučajevi zloupotrebe javnih resursa odnose se na pružanje novčane ili nenovčane pomoći određenim kategorijama građana, promociju kandidata na događajima koje finansiraju javne ustanove, preduzeća itd. - kazao je koordinator za odnose s medijima Hasan Kamenjaković.

Na kršenja Izbornog zakona ranije su upozorili i iz „Transparency Internationala u BiH“, koji je nadležnim institucijama podnio desetine prijava. Iz TIBiH također upozoravaju da su tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje dominantan oblik ponašanja funkcionera u predizbornom periodu, te da izmjene Izbornog zakona, nametnute od OHR-a, u praksi do sada nisu dale rezultat.

TIBiH navodi podatak da su svi nivoi vlasti, kroz jednokratne pomoći građanima, u julu i početkom avgusta podijelili više od 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva, a objavljena je i interaktivna mapa s 350 predizbornih radova, vrijednih 139 miliona KM, koji su počeli ili završili u tom periodu.

- CIK sve isplate iz budžeta, za koje vlasti tvrde da su planirane jer su isplaćene iz budžetskih stavki, smatra “redovnim subvencijama” i u tome ne vidi ništa sporno, bez obzira na to što to nisu redovna mjesečna ili godišnja, nego jednokratna davanja, najčešće od 50 ili 100 KM, tempirana pred izbore. Zbog toga su odbačene brojne prijave TIBiH za zloupotrebu javnih resursa, iako su CIK-u dostavljeni jasni dokazi da se radi o davanjima koja su tempirana pred ove izbore i nisu se ranije isplaćivala - kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH.

Pomoć borcima

Iz TIBiH su naveli i primjere, poput isplata jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organiziranje besplatnog izleta za penzionere od gradonačelnice Sarajeva, te podjele kartica za besplatan prijevoz penzionerima od gradonačelnika Banje Luke, što nije ocijenjeno kao zloupotreba javnih resursa. Načelnik Lukavca je pred izbore uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama od 100 KM, a Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 KM.

Zabilježeno je i 18 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promoviraju kandidate, 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično.

Nove sankcije

U razgovoru za “Avaz” predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić pozvala je političke subjekte da se pridržavaju novih odredbi Izbornog zakona BiH.

- Naglašavamo da će CIK, prilikom izricanja svake nove sankcije, ponavljanje prekršaja ili postupanje protivno prethodnim odlukama CIK-a cijeniti kao posebno otežavajuće okolnosti - najavila je Hadžiabdić.