Na današnji dan 1904. godine, u Jajcu je rođen Nikola Šop, bosanskohercegovački pjesnik. Njegovo djelo iluminira ponajprije samotnički interijer, posvećeni krug "svijetle samoće", u kojem živi svoj imaginirani poetski svijet, više nego i sama religioznost, koja spontano zrači iz njegovih pjesama kao prirodno stanje duha i svijesti.

Šopove pjesničke zbirke "Pjesme siromašnog sina", "Isus i moja sjena", "Od ranih do kasnih pijetlova" i "Za kasnim stolom", a ništa manje i čudesna, bajkovita pjesnička proza "Tajanstvena prela", unutrašnjom prefinjenošću religioznog čuvstva uzdižu se prema svemirskim visinama, koje će nadahnuti njegove zbirke "Kućice u svemiru" i "Astralije".

U Šopovoj poeziji religioznost je dosegnula kosmičku dimenziju i otkrila svoju estetsku vrijednost. Astralan i prizeman, bezazlen i bremenit iskustvima, misaon i osjećajan, poganski vedar i filantropski sentimentalan, Šop je prošao više faza, odabirao raznolike simbole, varirajući uvijek jednako autentičan motiv modernog prognanika. Preminuo je u Zagrebu, 2. januara 1982. godine. Lik Nikole Šopa je na novčanici od 100 konvertibilnih maraka.

Umro rimski državnik Gaj Julije Cezar Oktavijan Avgust

14. - Umro rimski državnik Gaj Julije Cezar Oktavijan Avgust, usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Godinu poslije ubistva Cezara, 44. prije nove ere, kao komandant senatske vojske kod Mutine potukao je Marka Antonija, ali je ubrzo s njim i Markom Emilijem Lepidom sklopio trijumvirat. Poslije druge pobjede nad Antonijem kod Akcijuma, 31. prije nove ere, pod imenom Avgust, preuzeo je svu vlast i ukinuo republiku. Zaveo je novi oblik vladavine i administracije, poznat kao principat. Uljepšao je Rim mnogim građevinama, pomagao nauku i umjetnost i njegova vladavina je najsjajniji period rimske historije, nazvana "Avgustov vijek" ili "Zlatni vijek".

1646. - Rođen engleski astronom Džon Flemstid (John Flamsteed), osnivač opservatorije u Griniču i prvi nositelj naslova kraljevskog astronoma. Katalogizirao je više od tri hiljade zvijezda. Zvjezdani atlas “Atlas Coelestis” iz 1729. sastavljen je prema njegovim promatranjima.

1662. - Umro francuski matematičar, fizičar, pisac i filozof Blez Paskal (Blaise Pascal), koji je postavio osnove računa vjerovatnoće. Veoma mlad se istakao otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presjecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem vjerovatnoće u hazardnim igrama, te s francuskim matematičarom Pjerom de Fermaom (Pierre de Fermat) postavio osnove računa vjerovatnoće. Izumio je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak zraka opada s visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine se bavio samo matematikom i fizikom, a potom i književnošću i filozofijom. Povukavši se u manastir jansenističkog reda Por-Roajal, napisao je protiv jezuita čuvena "Pisma jednom provincijalcu". Djelo "Misli" su fragmenti njegove nedovršene apologije kršćanstva.

1819. - Preminuo škotski inžinjer i fizičar Džejms Vat (James Watt), pronalazač parne mašine 1765., čime je omogućio industrijsku revoluciju. U blizini Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina. Unaprijedio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u čast mjerna jedinica za snagu nazvana je "vat", a instrument za mjerenje električne snage "vat-metar".

1871. - Rođen američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt (Orville Wright), pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom (Wilbour), u avionu njihove izrade, izveo prvi let u historiji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preletio 285 metara. Braća Rajt su već 1905. konstruisala avion koji je preletio 39 kilometara. Osnovali su 1909. "Ameriken Rajt kompani" za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili prvi borbeni avion "signal korps prvi".

Rođena Francuskinja Gabrijela Koko Šanel, modna ikona 20. vijeka

1883. - Rođena Francuskinja Gabrijela Koko Šanel (Gabrielle Coco Chanel), jedan od svjetskih "modnih diktatora" 20. vijeka, koja je skoro šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom. Godine 1909., otvorila je prvi butik za prodaju ženskih šešira, te postala toliko uspješna da se u roku od jedne godine preselila u Rue Cambon, vrlo prestižnu lokaciju u Parizu. Iako je bila genijalka, najviše je se pamti po dva izuma: parfemu “Chanel No. 5”, koji je lansiran 1923. godine, i “Chanel odijelu” koji se sastoji od suknje do koljena i sakoa. Njen izum je i mala crna haljina koju je osobito popularnom učinila velika glumica Odri Hepbern (Audrey Hepburn.) Mala crna haljina može se nositi i po danu, ali i za večernji izlazak, sve ovisi o dodacima. Iako su suknje postojale i prije nje, Coco Chanel ih je pretvorila u obavezni standard. Smatrala je jednostavnost ključem istinske elegancije. Nadimak "Coco", koji znači ljubimac, navodno je dobila u kafiću La Rotonde na Montparnasseu. Pjevala je u kabareu, a kad bi publika htjela još, vikali bi Coco i ime je ostalo.

1902. - Rođen američki pisac Ogden Neš (Nash), veoma plodan pjesnik, čija se humoristička poezija odlikuje krajnje slobodnom formom i nekonvencionalnom mišlju. Pisao je i "ozbiljnu" poeziju, u kojoj je ispoljio dubinu osjećanja i sklonost ka filozofskom posmatranju života. Djela: zbirke pjesama "Štihovi", "Smiješna smješa Ogdena Neša", "Ovdje sam i sam tuđinac", "Porodični sastanak", "Dobre namjere", "Onamo ne možete odavde".

1929. - Umro ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Djagiljev, jedan od najvećih koreografa u historiji baleta, osnivač čuvene grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspjehom nastupala od 1909. do 1929. Okupio je sjajne baletske igrače, kompozitore i slikare, a briljatno izvedeni baleti pod njegovim rukovodstvom - poput "Žar-ptice", "Petruške", "Popodneva jednog fauna", "Posvećenja proljeća", "Trorogog šešira" - vrhunac su baletske umjetnosti.

Ubijen španski pisac, muzičar i slikar Federiko Garsija Lorka

1936. - Španskog pisca, muzičara i slikara Federika Garsiju Lorku (Federico García Lorca), jednog od najvećih liričara 20. vijeka, u Španskom građanskom ratu ubili španski fašisti. Njegove pjesme - krik protiv dehumanizacije i društvenih nepravdi - natopljene su sveobuhvatnim osjećanjem smrti i stradanja i iskazane duboko samosvojnim jezikom, premda po formi bliske nadrealističkom modelu. Djela: zbirke pjesama "Ciganski romansero", "Pjesnik u Njujorku", "Knjiga pjesama", "Pjesme", "Tamaritski divan", poema "Kante Hondo", tužbalica "Plač za Ignasijem Sanćesom Mehijasom", drame "Leptirove čarolije", "Marijana Pineda", "Čudesna obućarka", "Don Kristobalovo malo pozorište", "Ljubav don Perlimplina", "Belise u njihovom vrtu", "Donja Rosita neudata", "Krvava svadba", "Jerma", "Dom Bernarde Albe".

1979. - Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili se na Zemlju vasionskim brodom "sojuz 34" poslije rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.

1994. - Umro američki hemičar Linus Karl Pauling (Carl), dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962. godine. Prvu je dobio za primjenu kvantne mehanike u istraživanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da se uspostavi međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrane probe atomskih bombi.

2013. - Preminuo Mirko Kovač, crnogorski pisac. Prva knjiga proze “Gubilište” (1962.) doživjela je političku i ideološku osudu "zbog crne slike svijeta", a hajka na pisca trajala je tokom cijele 1963. godine. Roman “Moja sestra Elida” izdao je 1965., a 1971. kratki roman “Životopis Malvine Trifković”, koji je dramatiziran i izveden 1973. na sceni Ateljea 212 u Beogradu, te preveden na engleski, francuski, talijanski, nizozemski, mađarski i švedski. U Švedskoj je doživio tri izdanja, a u Francuskoj je izašao i kao džepno izdanje u ediciji “Rivages poche”. U Zagrebu mu potom izlaze romani “Ruganje s dušom” i “Vrata od utrobe” koji je, prema mišljenju mnogih književnih krutičara, najbolji Kovačev roman, složene post-modernističke narativne tehnike, u kojem se preklapaju autorova vizura djedovske Hercegovine u rasponu više desetljeća i spiritualne dileme vjerske i sekularne naravi.

2016. - Umrla Mira Stupica, jedna od najcjenjenijih srbijanskih i jugoslavenskih pozorišnih, filmskih i televizijskih glumica. Debitovala je 1941. godine u pozorištu. Godine 1955., zajedno sa suprugom Bojanom Stupicom odlazi u Zagreb, gdje glumi u Hrvatskom narodnom kazalištu do 1957., nakon čega se vraća u Beograd. Rad na filmu započela je 1951. godine, te ostvarila gotovo 50 filmskih i televizijskih uloga. Mira Stupica starija je sestra također slavnog glumca Bore Todorovića.