Izgradnja aerodroma u Bihaću, ključnog infrastrukturnog projekta za Unsko-sanski kanton, proteklih pola godine suočava se s ozbiljnim izazovima u prvoj fazi gradnje koja obuhvata najzahtjevnije poslove pripreme, uključujući završetak imovinsko-pravnih poslova i dobijanje neophodnih dozvola. Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić, otkriva detalje o pravnim preprekama koje su uzrokovale zastoje u realizaciji projekta.

Dobivanje dozvole

Postupak eksproprijacije zemljišta za aerodrom još traje. Na početku ove godine, završeno je oko 80 posto procesa eksproprijacije, a trenutno je zaključeno oko 88 posto površine koja obuhvata 780.000 kvadratnih metara ili 78 hektara zemljišta u vlasništvu JP Aerodrom Bihać.

- Očekujemo da će do kraja godine biti završeno 92-93 posto otkupa zemljišta prve faze, što je ključno za dobijanje dozvole za gradnju - ističe Hadžić.

Međutim, proces je bio usporen zbog pravnih neslaganja između različitih nivoa vlasti. Naime, JP Aerodrom Bihać je početkom godine, nakon revidiranja idejnog projekta i dobivanja odobrenja Državne agencije za civilno zrakoplovstvo, podnijelo zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti Ministarstvu prostornog uređenja Federacije BiH. Uz zahtjev je priloženo 30 različitih dokumenata, među kojima je najznačajnije odobrenje državnih agencija. Ministarstvo je brzo reagiralo, ali je tražilo dopunu zahtjeva u pet stavki. JP Aerodrom Bihać je uspjelo dopuniti četiri stavke, dok je poljoprivredna saglasnost ostala neriješena.

Problem se pojavio zbog neusklađenosti zakona između kantonalnog i federalnog nivoa. Hadžić objašnjava da je neophodno dobiti saglasnost od Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za pretvorbu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko. Međutim, Grad Bihać, koji izdaje akt o parcelaciji zemljišta, radi isključivo u skladu sa Zakonom o premjeru nekretnina i katastra BiH, što je izazvalo pravnu petlju.

- Pravna petlja nastaje zbog kolizije između članova 50. i 52. Zakona o poljoprivredi FBiH, gdje jedan član nalaže da investitor mora dostaviti poljoprivrednu saglasnost prije izdavanja urbanističke saglasnosti, dok drugi član to onemogućava bez prethodnog odobrenja za građenje - kaže Hadžić. Ova situacija, prema njegovim riječima, ne pogađa samo aerodrom, već bi mogla biti prepreka i za druge strateške projekte u regiji, poput izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša.

Iako su se suočili s ozbiljnim izazovima, u JP Aerodrom Bihać nisu sjedili skrštenih ruku.

- Imali smo nekoliko sastanaka s gradonačelnikom Bihaća Elvedinom Sedićem i predstavnicima Vlade Unsko-sanskog kantona, kao i sa federalnim ministarstvima. Uspjeli smo pronaći prelazno rješenje - navodi Hadžić

Ključni korak

Grad Bihać je, uz upute Federalnog ministarstva poljoprivrede, izradio akt o parcelaciji u skladu s idejnim projektom priznatim od  Državne agencije za civilno zrakoplovstvo. Time je omogućeno cijepanje zemljišta koje je već otkupljeno i koje je u vlasništvu JP Aerodrom Bihać.

- Nakon preuzimanja tog akta, brzo ćemo zatvoriti pitanje poljoprivredne saglasnosti - zaključuje Hadžić, izražavajući optimizam da će projekt napokon nastaviti planiranim tempom.

Izgradnja aerodroma u Bihaću predstavlja ključni korak za unapređenje infrastrukture i povezivanje regije s ostatkom svijeta, a rješavanje pravnih prepreka donosi nadu u skori početak radova na terenu.