NA DANAŠNJI DAN

Safet Hadžić: 72. godišnjica rođenja bh. ratnog heroja

Danas je srijeda, 28. avgust/kolovoz 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 126 dana

Safet Hadžić. Facebook

I. P.

28.8.2024

Na današnji dan 1952. godine, u selu Strgačina, općina Rudo, rođen je Safet Hadžić, bh. ratni heroj. Hadžić je bio predsjednik Kriznog štaba sarajevske regije kada je, 18. aprila 1992. godine, poginuo nadomak vogošćanskog “Pretisa”. Iako je bio prvi čovjek odbrane našeg glavnog grada i njegove šire regije, poginuo je kao obični borac.

Veličina Safeta Hadžića, međutim, nije samo u toj njegovoj herojskoj pogibiji na početku rata, nego, mnogo više, u onom što je on uradio na pripremi odbrane Sarajeva i naše zemlje.

Završio je metalostrugarski zanat i radio u preduzeću “Vodovod”. Rano mu je umro otac Nezir i Safet je preuzeo brigu o porodici s dvadesetak godina. Možda je to bilo presudno da rano sazrije i da rano stekne jasnu viziju svijeta.

Predsjednik Kriznog štaba sarajevske regije

Safet Hadžić je okupljao oficire koji su 1991. godine bježali iz bivše JNA i uključivao ih u Patriotsku ligu (PL). U okviru Kriznog štaba sarajevske regije, s njim na čelu, djelovala je jaka grupa PL koja je izradila plan odbrane Sarajeva i sarajevske regije. Njihov rad je koordinirao Safet Hadžić koji je 2. decembra 1991. godine u Hrasnici, u kući Hasije i Kasima Ibrahimovića, organizovao tajni sastanak Alije Izetbegovića s ovom grupom. Tada je predsjednik RBiH Izetbegović prihvatio plan odbrane Sarajeva i naše zemlje, koji mu je izložio general Sefer Halilović. U daljem radu PL, sve do agresije na BiH (1992. – 1995.), Safet Hadžić je imao jednu od najvažnijih uloga. U njegovoj kući je bio postavljen centar veza putem kojeg je Hadžić primao i izdavao naređenja uoči prvih dana rata. Uporedo je primao nove članove PL, raspoređivao ih, dijelio zadatke, brinuo se o njima, naoružavao narod... Nekoliko dana prije agresije Hadžić je, vozeći ratnu opremu, bio uhapšen na Ilidži. Isljednici su ga nakon devet sati ispitivanja oslobodili. Više su vjerovali njegovim riječima nego svojim očima.

Šira javnost ne zna da je Safet Hadžić bio ključni čovjek za postavljanje kontrabarikada koje su bile odgovor na prve srpske barikade u našem glavnom gradu, 2. marta 1992. godine.

Posljednji put Safet Hadžić, posredstvom svog centra veze, izdavao je naređenja 18. aprila 1992. godine. Mustafi Zebi i Vahidu Ahmetspahiću naredio je da s četom krenu prema “Pretisu” i zaštite ga od agresora. Onda, i posljednje naređenje Nusretu Prljači da s elitnom grupom PL krene prema “Pretisu”. S tom grupom krenuo je i on. Sa svojim saborcima upao je u zasjedu i poginuo. 

Posthumno mu je dodijeljen čin brigadnog generala te je odlikovan ratnim priznanjem Zlatni ljiljan i Ordenom heroja oslobodilačkog rata.

Johan Volfgang Gete. Wikipedia.org

Rođen književnik Gete, jedno od najvećih imena svjetske literature

1749. - Rođen njemački književnik Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang Goethe), jedno od najvećih imena svjetske literature. Nekoliko godina poslije završenih studija prava u Strazburu preselio se u Vajmar, gdje je 28 godina bio upravnik pozorišta. Osim književnosti, u kojoj se nametnuo kao obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, te prevodom više narodnih pjesama, uključujući i bosanskohercegovačku "Hasanaginicu". Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama. Djela: "Faust", "Vilhelm Majster", "Verter", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tauridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko djelo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije", "Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", optičko djelo "Teorija boja".

1867. - Umberto Đordano (Giordano), italijanski kompozitor, rođen je na današnji dan. Posvetio se gotovo isključivo komponovanju opera, pretežno verističkog karaktera, među kojima su najpoznatije: "Fedora", "Kralj", "Madame Sans-Gene", "Andre Chenier". Njegove opere scenski su vrlo efektne.

1949. - Rođen Svetislav Pešić, bivši košarkaš i sadašnji selektor košarkaške reprezentacije Srbije. Igračku karijeru započeo je u Pirotu, zatim nastavio u beogradskom Partizanu i sarajevskoj Bosni. S Bosnom je osvojio prvenstvo i Kup SFR Jugoslavije 1978. godine te Kup evropskih prvaka 1979. godine. Trenersku karijeru započeo je u sarajevskoj Bosni 1982. godine i ostao u njoj do 1986. godine. U tom periodu je osvojio prvenstvo Jugoslavije 1983. godine. Od 1984. do 1987. godine bio je trener mlade reprezentacije SFR Jugoslavije, s kojom je osvojio Kadetsko i Juniorsko evropsko prvenstvo u košarci. S juniorskom reprezentacijom Jugoslavije u Bormiju je 1987. godine bio prvak svijeta. Od 1987. do 1993. godine bio je selektor njemačke reprezentacije, a od 1993. pa do 2000. godine šef stručnog štaba berlinske Albe. S Albom je osvojio četiri uzastopne titule prvaka Njemačke.

1987. - Umro američki filmski reditelj Džon Hjuston (John Huston), jedan od najistaknutijih američkih sineasta 20. vijeka, izvrstan u radu s glumcima. Snimio je mnoštvo filmova, najviše pustolovnog i kriminalističkog žanra. Filmovi: "Malteški soko", "Rt Largo", "Bijasmo stranci", "Blago Sijera Madre", "Džungla na asfaltu", "Crvena značka za hrabrost", "Afrička kraljica", "Mobi Dik", "Noć iguane", "Odsjaj u zlatnom oku", "Grad izobilja", "Naš čovjek iz Australije", "Sudija za vješanje", "Eni", "Ispod vulkana".

Masakr na Markalama. Historija.info

Počinjen drugi masakr na Markalama

1995. – Počinjen drugi masakr na Markalama, kada je u 11:00 sati, sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske iz pravca Trebevića ispaljena granata koja ja eksplodirala na sarajevskoj gradskoj tržnici Markale, usljed čijeg rasprskavajućeg djejstva su, na licu mjesta, ubijena 23, a ranjen 81 civil. Na putu do bolnice, nakon operacije, a usljed teškog ranjavanja, istog ili u nekoliko narednih dana, smrt je nastupila za još 20 civila, te je ukupan broj žrtava sa smrtnim ishodom bio 43. Ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žig. Skoro istovremeno s granatom na Markalama, u neposrednoj blizini Narodnog pozorišta u Sarajevu eksplodirale su još četiri granate, usljed čijeg rasprskavajućeg djejstva je ranjeno osam civila.

2020. - Umro Čedvik Aron Bouzman (Chadwick Aaron Boseman), američki filmski i televizijski glumac. Najpoznatiji je po ulozi kralja u Marvelovim filmovima “Crni Panter”, “Kapetan Amerika: Građanski rat”, “Osvetnici: Rat beskraja”, “Osvetnici: Kraj igre” i “Crni Panter 2”.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.