KRIMSKA PLATFORMA

Bećirović: BiH, kao žrtva agresije, duboko razumije patnju Ukrajine

On je naglasio da su nadležni organi države Bosne i Hercegovine osudili rusku aneksiju Krima kao čin kršenja međunarodnog prava

Bećirović tokom obraćanja učesnicima Krimske platforme. Screenshot

E. Ć.

prije 7 dana

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se danas putem videolinka, učesnicima Krimske platforme u Kijevu i tom prilikom iskazao snažnu podršku herojskom narodu nezavisne i suverene Ukrajine.

Bećirović je naglasio da su nadležni organi države Bosne i Hercegovine osudili rusku aneksiju Krima kao čin kršenja međunarodnog prava.

Osude ruske agresije

- Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Bosna i Hercegovina se redovno pridružuje izjavama, inicijativama i odlukama EU kojima se osuđuje agresija u međunarodnim organizacijama - rekao je Bećirović i podsjetio da je BiH, zajedno s još 140 zemalja članica UN-a, izrazila podršku Rezoluciji Generalne skupštine UN donesenoj povodom obilježavanja godišnjice ruske agresije.

Kazao je kako je "obnova ukrajinske teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta nad njenoj cjelokupnoj teritoriji, uključujući Krim, ključna je i za Ukrajinu i za međunarodnu zajednicu".

- Bosna i Hercegovina, kao žrtva agresije od 1992. do 1995. godine, duboko razumije patnju Ukrajine. Iz tog razloga su i građani Bosne i Hercegovine izrazili svoju solidarnost sa građanima Ukrajine. Stajati uz Ukrajinu znači stajati na pravoj strani povijesti i podržavati temeljna načela na kojima je izgrađen civilizirani svijet - naveo je Bećirović i dodao:

- Podržavati Ukrajinu znači imati civilizacijski, pravno, moralno, politički i historijski ispravan stav.

Solidarni prema Ukrajini

Naglasio je kako će Bosna i Hercegovina i dalje biti solidarna prema Ukrajini.

- Pravedna borba Ukrajine za ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta od zajedničkog je interesa svih demokratskih snaga u Evropi i svijetu - poručio je Denis Bećirović.

Inače, Krimska platforma je akcija ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, započeta 2021. godine, kako bi se diplomatskim putem poništila ruska aneksija Krimskog poluotoka 2014. godine.

Ciljevi koje treba postići su vraćanje pitanja Krima na globalni dnevni red, zaštita ljudskih prava na Krimu, promicanje deokupacije poluotoka i jačanje evropske i globalne sigurnosti.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.