RASTU NAPETOSTI

Može li BiH prevladati etničke podjele: Sile koje su potaknule jedno od najmračnijih poglavlja Evrope mogle bi ponovo zavladati

Širom drevnog grada Sarajeva, fasade zgrada stoje kao tihi spomenici nemilosrdne opsade koja je nekoć zahvatila bh. prijestolnicu, piše CEPA

Milorad Dodik. predsjednikrs.rs / Borislav Zdrinja

E. Ć.

jučer

Trideset godina nakon rata, Bosna i Hercegovina ostaje duboko podijeljena. Nada se pridruživanju EU, ali kako će rastuće etničke napetosti i rizik od sukoba utjecati na taj proces, piše Centar za analizu evropske politike (CEPA)

Širom drevnog grada Sarajeva, fasade zgrada stoje kao tihi spomenici nemilosrdne opsade koja je nekoć zahvatila bh. prijestolnicu, a na njihovim površinama još su urezani tragovi metaka i šrapnela, poput ožiljaka od rana koje ne zacjeljuju.

Razasute po kamenim ulicama leže "Sarajevske ruže" — grimizno obojeni krateri koji pokazuju gdje su minobacačke granate nekada padale, ostavljajući za sobom mrlje crvene smole poput krvi zaleđene u vremenu.

Dva vječna podsjetnika na rat

Oni su samo dva od vječnih podsjetnika grada na rat koji je iz temelja potresao zapadni Balkan i Evropu od 1992. do 1995. godine. Iako je život krenuo dalje, ovi dnevni zahtjevi djeluju kao podsjetnici da mogućnost uništenja i smrti još uvijek postoji, piše irski novinar s iskustvom u geopolitici Eana Meki (Eanna Mackey).

Rat je završio nakon 100.000 mrtvih i jednog od najgorih nasilja viđenih u Evropi od Drugog svjetskog rata. Na njegovo mjesto došao je krhki mir, ostavljajući Bosnu i Hercegovinu podijeljenu ne samo svojom etničkom podjelom između muslimanskih Bošnjaka, pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata, već i politički i funkcionalno.

Danas se radi o dva entiteta: Federaciji Bosne i Hercegovine, koju dijele Bošnjaci i Hrvati, i Republici Srpskoj, većinski srpskoj autonomnoj republici. Mirovne snage pod vodstvom EU, EUFOR, nastavljaju pomagati.

Složena struktura upravljanja, uspostavljena Dejtonom i dizajnirana da spriječi daljnje sukobe, bila je plodno tlo za bujanje etničkih podjela, vraćajući sjećanja na nagomilavanje rata. U isto vrijeme, politička stagnacija i korupcija postali su endemski.

- Tenzije su danas podjednako jake kao što su bile kad smo ulazili u 90-e, vratili su se politički vođeni narativi, mržnja, nepovjerenje među ljudima jer je retorika nekih političara vrlo agresivna - rekla je Leila Bičakčić, istražiteljica iz Sarajeva. novinar koji je suosnivač Centra za istraživačko novinarstvo, nezavisnog izvora vijesti osnovanog za suzbijanje dezinformacija. Također je radila za Organizaciju za evropsku sigurnost i suradnju (OESC).

Ove tenzije više puta je potpirivao Milorad Dodik, ultranacionalistički vođa RS. Saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojemu je svojedobno dodijelio državnu medalju za "domoljubnu brigu i ljubav", Dodik je obnašao razne političke funkcije od kraja rata. 

Dodik i otcjepljenje RS

On otvoreno raspravlja o mogućnosti otcjepljenja Republike Srpske od federacije kako bi se ponovno pridružila velikoj Srbiji, urušavajući Dejton i potencijalno ponovno raspirujući rat.

Dodikove veze s Rusijom znatno su pogoršale postojeće napetosti, posebno od izbijanja rata u Ukrajini 2022. Lider bosanskih Srba otvoreno je podržao Putinov stav i odbio se pridružiti zapadnim sankcijama protiv Moskve. Kao odgovor, Rusija je Dodiku pružila golemu financijsku potporu, dok je također obučavala i teško naoružavala policijske snage RS.

Više zabrinjava to što ruski plaćenici sada obučavaju paravojne postrojbe bosanskih Srba, a stručnjaci kažu da Moskva pokušava iskoristiti nestabilnost na Balkanu kako bi zadržala svoj utjecaj dok slabi NATO i EU.

Dodikova zapaljiva retorika i stalne prijetnje odcjepljenjem doveli su do brojnih američkih sankcija. Javno je negirao genocid u Srebrenici, u kojem su srpske snage ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Redovito je pokušavao potkopati državne institucije, a nedavno je odlučio proslaviti vrlo kontroverzni i zabranjeni Dan državnosti Srba.

Dodik je krajem avgusta u blizini Banje Luke javno izjavio da Bosna i Hercegovina ne predstavlja identitet naroda Republike Srpske. Potom je rekao da će se na sve prijetnje koje se odnose na imovinu ili prava Republike Srpske odmah odgovoriti odlukom o neovisnosti.

Usred ovih rastućih napetosti, pojačane vojne vježbe EUFOR-a tokom septembra viđene su kao pokazivanje snage od strane EU i Zapada u njihovim naporima da osiguraju mir u regiji.

Narastajuća plima separatizma i nacionalizma u Republici Srpskoj ne događa se izolirano. Uživa snažnu podršku Beograda i Moskve uz rastući utjecaj Kine dok nastoje proširiti svoj utjecaj na zapadni Balkan. Međunarodna zajednica je osudila Dodikove postupke, ali odlučne mjere da se suprotstavi njemu i njegovoj retorici još nisu poduzete.

Usred ove stalne nestabilnosti, izgledi za članstvo u EU vide se kao način da se prevaziđu etničke podjele. Međutim, pristupanje Bosne oslanja se na njezinu sposobnost da provede opsežne reforme u upravljanju, zakonu i državnim institucijama, a rascjepkani politički krajolik zemlje, pogoršan Dodikovim postupcima, to čini teškim, ako ne i nemogućim.

Zapadni Balkan je ogroman rizik

Krajem 2022. godine Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata za članstvo u EU. No neodlučnost EU da uvede jače sankcije Republici Srpskoj ili da izvrši veći pritisak na Dodika dovela je do tvrdnji da blok nije u potpunosti predan integraciji Bosne.

- EU se pokušava ponašati kao da se nijedno od ovih pitanja ne tiče njih. Moraju promijeniti svoj pristup i poslati vrlo jasnu poruku jer zapadni Balkan predstavlja ogroman sigurnosni rizik za Evropu i s njim treba postupati vrlo pažljivo - rekla je Bičakčić.

Dok se Bosna i Hercegovina približava 30 godina mira, ponovno se nalazi na kritičnoj raskrsnici. Put prema integraciji u EU nudi nadu, ali je prepun izazova. Izbori doneseni u nadolazećim godinama odredit će hoće li konačno prevladati etničke podjele koje ga dugo muče ili ne.

Ako ne, iste sile mržnje i podjela koje su potaknule jedno od najmračnijih poglavlja Evrope mogle bi ponovno zavladati.

Inače, Europe's Edge internetski je časopis CEPA-e koji pokriva kritične teme vanjske politike širom Evrope i Sjeverne Amerike. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.