NA DANAŠNJI DAN

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari: 21. godišnjica otvaranja

Danas je petak, 20. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostala su još 103 dana

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Sanartv.ba

I. P.

20.9.2024

Na današnji dan 2003. godine, tadašnji predsjednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) zvanično je otvorio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida koji je, 11. jula 1995. godine, počinila Vojska RS, predvođena ratnim zločincem Ratkom Mladićem, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotnu robiju.

Iste godine, u martu, izvršen je ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Sukcesivnim ukopima nekoliko stotina žrtava, svake godine, ovo mezarje je uspostavljeno kao mjesto očuvanja sjećanja na masakr u Srebrenici.

Odluka visokog predstavnika

Odlukom visokog predstavnika Volfganga Petriča (Wolfgang Petritsch) od 25. oktobra 2000. godine, trajno je određena zemljišna lokacija u Potočarima za mezarje i spomen-obilježje onima koji su stradali u julu 1995. godine u genocidu.

Prema ovoj odluci, visoki predstavnik, u skladu s važećim domaćim zakonodavstvom, namjeravao je osnovati fondaciju ili udruženje s ciljem trajnog upravljanja mezarjem i spomen-obilježjem te osiguravanja njihovog prvobitnog finansiranja.

Također, Petričevom odlukom od 10. maja 2001. osniva se Fondacija Srebrenica-Potočari, Spomen-obilježje i mezarje, ustanovljena kao neprofitna organizacija koja ima cilj da izgradi i održava kompleks u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine.

Ovom odlukom definirana je uloga Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe Fondacije. Ured visokog predstavnika koordinirao je rad Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe.

Prekoputa mezarja nalazi se Fabrika akumulatora - zgrada iz predratnog doba koju je koristio holandski bataljon kao svoje sjedište 1994-1995. godine.

Uredbom visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) od 25. marta 2003. godine utvrđeno je da ova lokacija treba pripasti "Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, spomen obilježje i mezarje".

Zakon o Centru

Odluku čiji sastavni dio je bio i Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine donio je 25. juna 2007. godine visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šuling (Christian Schwarz-Schilling), kratko prije isteka njegovog mandata.

Ovim zakonom ustanovljen je Memorijalni centar, kao pravni nasljednik ranije formirane Fondacije, sa sjedištem u Potočarima, Općina Srebrenica.

Memorijalni centar radi svakim radnim danom od 8 do 16 sati, a posjetiocima su na raspolaganju dva kustosa i prevodilac.

Sadržaji koji se nude najavljenim grupama uključuje posjetu mezarju, historijski čas (o dešavanjima iz jula '95), posjetu Spomen-sobi i projekciju dokumentarnog filma.

Ernesto Teodoro Moneta. Wikipedia.org

Rođen italijanski novinar i nobelovac Ernesto Teodoro Moneta

1833. - Rođen italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsjednik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906., a u mladosti generalštabni oficir italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea Garibaldija.

1842. - Škotski hemičar i fizičar Džejms Djuar (James Dewar), pronalazač termos-boce, rođen je na današnji dan. Prvi je dobio tečan, a zatim i čvrst vodonik.

1863. - Umro njemački filolog i pisac Jakob Grim (Jacob Grimm), osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju naučnika na narodne umotvorine i narodni jezik. Izučavao je historiju jezika i starije književnosti, probleme mita, bajke i predanja, folklora i prava. Zasnovao je 1852. veliki "Njemački rječnik" i napisao "Historiju njemačkog jezika". Zajedno s mlađim bratom Vilhelmom (Wilhelm) sakupio je i obradio mnoge bajke, poznate djeci širom svijeta.

1878. - Rođen američki pisac Apton Bil Sinkler (Upton Beall Sinclair), autor više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku kapitalističkog svijeta. Djela: "Džungla", "Metropola", "Kralj ugalj", "Džimi Higins", "Kraj svijeta", "Između dva svijeta", "Aždajini zubi", "Široka je kapija", "Predsjednikov agent", "Svijet koji treba osvojiti", "Predsjednička misija".

Sofija Loren. Mondo.ba

Rođena italijanska glumačka diva Sofija Loren

1934. - Italijanska glumačka diva Sofija Loren (Sophia), koja se proslavila u neorealističkim italijanskim filmovima poslije Drugog svjetskog rata, a kao medijski produkt producenta i muža Karla Pontija (Carlo) postala svjetska zvijezda, rođena je na današnji dan. Filmovi: "Napuljsko zlato", "Žene s rijeke", "Hljeb, ljubav i...", "Čočara", "Crna orhideja", "Čežnja pod brijestovima", "Sid", "Dvije žene", "Ključ", "Brak na italijanski način", "Grofica iz Hong Konga", "Suncokret", "Izuzetan dan".

1957. - Umro finski kompozitor Jan Sibelius, čiji je originalni stil inspirisan finskim muzičkim folklorom i narodnim epom "Kalevala". Djela: simfonijska pjesma za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela", "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski koncert.

1969. - Rođen Davor Dujmović, bosanskohercegovački i jugoslavenski glumac, kome je zauvijek ostao nadimak Perhan, prema ulozi glavnog junaka iz filma „Dom za vješanje“, nakon kojeg je proglašen za jednog od pet najboljih glumaca u Evropi. Davor i njegova partnerka u filmu (Azra) Sinolička Trpkova proglašeni su najboljim glumačkim parom u ex Yugoslaviji. Potom je u prvoj pozorišnoj ulozi igrao kapetana Skota u Sarajevskoj "Mjesečevoj predstavi". Davora su kritičari prilikom svjetskih premjera filmova u kojima je glumio poredili s Dastinom Hofmanom (Dustin Hoffman), glumcem prema kojem bi se pisao i prilagođavao scenarij. Početkom 90-ih ozbiljnije se "navukao" na narkotička sredstava i nekoliko puta se pokušao liječiti, ali bezuspješno. Posljednje mjesece života proveo je u Sloveniju kod djevojke, gdje je, 31. maja 1999., izvršio samoubistvo.

Fadila Odžaković Žuta. Bosnainfo.ba

Preminula Fadila Odžaković Žuta, heroina odbrane Sarajeva

1992. - Preminula Fadila Odžaković Žuta, heroina odbrane Sarajeva. Bila je jedna od najhrabrijih žena tokom agresija na BiH, boreći se rame uz rame s vojnicima Armije RBiH za odbranu svog grada od srpskog agresora.

1995. - Okončana vojna intervencija NATO-a u BiH naziva “Operacija namjerna sila” (Operation Deliberate Force). Cilj intervencije bio je da onemogući vojni arsenal Srba u ratu u Bosni i Hercegovini, a koji su prijetili i/ili napadali UN-ove “sigurnosne zone” u BiH. Tokom operacije izvršeno je 3.515 letova protiv 338 ciljeva. Avioni koji su učestvovali u operaciji su letjeli iz vojne baze u Italiji i s američkog nosača aviona Theodore Roosevelt. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.