Uz usaglašavanje mjera iz nekompletne Reformske agende, vezanih za imenovanje sudaca u Ustavni sud BiH i entitetski veto u načinu odlučivanja u Vijeću za državnu pomoć, BiH mora ispuniti još jednu obavezu, kako bi osigurala pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Radi se o usklađivanju sa viznom politikom EU koja podrazumijeva usaglašavanje plana za uvođenje viza državljanima nekoliko zemalja.
U pitanju je obaveza koja nije često pominjana u posljednje vrijeme, ali je prema riječima višeg analitičara Evropske inicijative za stabilnost Adnana Ćerimagića preuzeta još prije 14 godina.
- BiH je u sklopu procesa, koji je 2010. doveo do ukidanja viza za putovanja njenih državljana u Šengen zonu, preuzela obavezu da svoju viznu politiku usklađuje sa onom EU. Nije tajna da BiH i druge zemlje zapadnog Balkana tu obavezu već nekoliko godina ne poštuju. Zadnji izvještaj Evropske komisije o ispunjavanju uslova preuzetih kroz viznu liberalizaciju iz oktobra 2023., pokazao je da vizna politika BiH u odnosu na onu EU odstupa u slučaju 8 zemalja koje uključuju Tursku i Rusiju, ali i Kinu, Azerbejdžan i nekoliko arapskih zemalja. Naš susjed, Srbija, prema istom izvještaju, odstupala je u slučaju 16 zemalja, a ni Albanija i Kosovo nisu bile usklađenije. Od BiH, jedino je Sjeverna Makedonija bila usklađenija, jer je njena vizna politika odstupala samo u slučaju Turske – pojašnjava Ćerimagić.
Dodaje da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju jasno stavila do znanja da takvo stanje za nju postaje sve neprihvatljivije, te je najavila da bi neusklađenost sa viznom politikom EU mogla biti jedan od razloga za suspenziju bezviznog režima.
- To je tako, prije svega, jer je EU zaključila da sve veći broj državljana tih trećih zemalja koristi bezvizni režim sa zemljama naše regije da legalno dođu kod nas, a onda ilegalno pređu u zemlje EU. Od prošle godine Evropska komisija intenzivnije, sa manje ili više uspijeha, od zemalja zapadnog Balkana traži da izrade konkretnije planove i krenu sa usaglašavanjem sa viznom politikom EU. U kuloarima se govori o tome da EU ne zahtjeva brzo i potpuno usaglašavanje i da ostavlja prostora za odstupanje, ali u isto vrijeme traži da se napravi plan i poručuje da dosadašnja praksa neće dalje biti tolerisana – ističe Ćerimagić.
Zaključuje da je zahtjev da BiH i zemlje regiona, u sklopu Plana rasta, predstave i plan usaglašavanja sa viznom politikom EU, iskristalizirala se u posljednjih mjesec dana. Ćerimagić poručuje da ga treba shvatiti kao dio napora da se, pred objavljivanje narednog izvještaja o provedbi obaveza iz procesa vizne liberalizacije, koje se očekuje tokom ovog mjeseca ili do kraja godine, postigne napredak.
