Ljudski je i prirodno da susjedne i bliske države prve priskaču u pomoć, posebno kada je riječ o tragičnoj nesreći kakva je pogodila Bosnu i Hercegovinu, kazao je za "Avaz“ ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
Hrvatska je među prvima, nakon katastrofalnih poplava, svoje spasilačke timove uputila u BiH, izdvojila finansijsku pomoć, te pokrenula akcije prikupljanja pomoći za stanovništvo naše zemlje.
Pamtimo solidarnost
- Naše dvije zemlje su iz brojnih razloga - BiH je nacionalna država i hrvatskog naroda, tu su povijesno i identitetsko naslijeđe, zemljopisna uzajamnost, visoka razvijenost međusobnih odnosa - neupitno upućene jedna na drugu. Hrvatska je uvijek spremna priskočiti u pomoć BiH, što smo već činili kroz, primjerice, sudjelovanje naših kanadera u gašenju požara, te u drugim sličnim slučajevima prirodnih katastrofa. Naravno, pamtimo sa zahvalnošću solidarnost koju su institucije i brojni žitelji BiH iskazali prilikom potresa koji su pogodili Zagreb i Banovinu u Hrvatskoj 2020. godine - kaže Grlić Radman.
Komentirajući zastoj u procesu evropskih integracija te činjenicu da BiH još nije usaglasila Reformsku agendu, Grlić Radman podsjeća da je od početka 2023. godine Bosna i Hercegovina ostvarila brojne reformske rezultate. Time je, kako kaže, dokazala da postoje reformski kapaciteti i da ih je itekako moguće postići kad se uspostavi korektna i konstruktivna politička saradnja legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda.
Političke reforme
- Naravno, ne treba tu zaboraviti niti doprinos drugih bitnih i dobronamjernih političkih i društvenih čimbenika u BiH. Otvaranje pristupnih pregovora s EU u martu ove godine nije bilo slučajno i praktički bi bilo nemoguće bez vaših vidljivih reformskih rezultata. Smatram da je to način kako trebate nastaviti djelovati, i tu nije izuzetak niti pitanje potrebnog usuglašavanja Reformske agende. Nadam se da će se sa završetkom lokalnih izbora političke snage u BiH ponovno fokusirati na europski put i na s njime povezane neizbježne političke i društvene reforme - naglašava Grlić Radman.
Iako su kriteriji poznati, a poruke Brisela kako bez njihovog ispunjavanja nema prve tranše iz Plana rasta, niti zvaničnog otvaranja pregovora, bh. zvaničnici i dalje gaje nadu da će Evropska komisija imati dodatno razumijevanje za specifične odnose unutar BiH i kašnjenje s ispunjavanjem obaveza. Grlić Radman kaže da su premijer Hrvatske Andrej Plenković i članovi Vlade, među kojima je bio i on, uložili veliki trud kako bi promovirali i podržali evropski put BiH.
Utjecali na pozitivnu odluku Evropskog vijeća
- Vjerujem da smo u značajnoj mjeri utjecali da odluka Europskog vijeća iz marta ove godine bude pozitivna. Ipak, treba voditi računa da EU čini 27 članica te da je za svaki ključni korak u pristupnom procesu potreban konsenzus svih članica. Tu je i Europska komisija koja vodi operativnu razinu pregovaračkog procesa i koja će također očekivati određene rezultate.
Hrvatska jako dobro razumije specifičnosti BiH te na to kontinuirano ukazujemo našim europskim partnerima, ali što BiH bude bliža članstvu, to će se više očekivati da brže i kvalitetnije ispunjava svoje obveze u tom procesu. Vjerujem da je to moguće, kao što sam to već ranije istaknuo, uz snažnu suradnju, dijalog i političko djelovanje legitimnih političkih predstavnika svih konstitutivnih naroda, te svih drugih bitnih, dobronamjernih političkih i društvenih čimbenika u BiH - kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
