Najnovije regionalno istraživanje kompanije Valicon otkriva da građani Bosne i Hercegovine, ali i u određenoj mjeri građani drugih zemalja regije, imaju podijeljene stavove o tome ko bi trebao biti pobjednik nadolazećih američkih predsjedničkih izbora. Pored toga, postoje razlike i u percepciji uticaja navedenih izbora na međunarodne odnose, prvenstveno Evropsku uniju.

Američki predsjednički izbori 2024. godine održat će se početkom novembra, a glavni kandidati su Donald Tramp iz Republikanske stranke i Kamala Haris iz Demokratske stranke. Ovaj izborni ciklus privlači globalnu pažnju zbog značajnog utjecaja koji ishod može imati na američku unutrašnju i vanjsku politiku.

U BiH ne postoji izraziti favorit dok Kamala Haris uživa značajnu podršku u Hrvatskoj, a Tramp u Srbiji

Prema sprovedenom istraživanju, Kamala Haris uživa najveću podršku u Hrvatskoj, gdje bi je 56% građana rado vidjelo kao predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država. Dosta jaka podrška prema kandidatkinji Demokratske stranke je i u Sloveniji – 46% bi radije vidjelo Kamalu Haris kao narednu predsjednicu u odnosu na Donalda Trampa čija podrška nije zanemariva i iznosi približno 30%.

Građani BiH su podjeljenog mišljenja gdje bi trećina bh populacije podjednako željelo Kamalu Haris, ali i Donalda Trampa na čelu Bijele kuće. Preostala trećina građana je neodlučno ili im rezultat američkih izbora nije bitan. Ipak, gledano na nivou entiteta, Kamala Haris uživa puno veću podršku na području Federacije BiH, dok su građani Republike Srpske dominantno uz Donalda Trampa i njega bi željeli vidjeti za narednog predsjednika.

S druge strane, Donald Tramp ima ubjedljivo najveću podršku u Srbiji, gdje bi ga skoro polovina građana radije vidjelo na čelu Amerike, dok Kamala Haris ima najmanju podršku u usporedbi sa ostalim zemljama (13%). Ipak, u Srbiji je i najveći procenat neodlučnih (38%) što govori da građani Srbije nisu sigurni oko favorita na američkim izborima ili im pobjednik nije važan.

Četvrtina bh građana smatra da bi eventualna pobjeda Donalda Trampa negativno uticala na BiH

Kada je riječ o očekivanjima u vezi s američkom vanjskom politikom prema Bosni i Hercegovini nakon izbora, rezultati pokazuju jasne razlike u zavisnosti od kandidata.

Pa tako, većina građana Bosne i Hercegovine (71%) vjeruje da će politika SAD-a prema BiH ostati nepromijenjena ako pobijedi kandidat Demokratske stranke (Kamala Haris), dok 18% smatra da bi se odnosi mogli pogoršati pobjedom Haris-ove. Samo 10% očekuje poboljšanje u odnosu prema Bosni i Hercegovini.

S druge strane, u vezi s pobjedom Donalda Trampa, percepcije su drugačije. Značajniji broj građana BiH (26%) smatra da bi Trampova pobjeda mogla pogoršati odnose SAD-a prema BiH, dok većina (57%) vjeruje da će politika ostati nepromijenjena. Ipak, 17% građana, dominantno sa područja Republike Srpske, vidi mogućnost poboljšanja odnosa u slučaju Trampove pobjede.

Eventualna Trampova pobjeda bi mogla značajno promijeniti politiku SAD-a prema EU

Istraživanje je također ispitivalo percepcije o tome kako bi pobjeda jednog od kandidata uticala na politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Evropskoj uniji. Pa tako, kada je u pitanju Kamala Haris, većina građana regije smatra da će politika SAD-a prema EU ostati ista, a što je donekle i očekivano s obzirom na vlast Demokratske stranke u SAD-u u zadnjih četiri godine.

S druge strane, pobjeda Donalda Trampa bi mogla u značajnoj mjeri uticati na promjenu američke vanjske politike. EU građani, prije svega Hrvati, njih više od polovine, smatraju da će se Trampovom eventualnom pobjedom politika SAD-a spram EU pogoršati. Sličnog su mišljenja i Slovenci, dok građani Srbije, njih oko 20%, podjednako smatraju da će do promjene politike doći, bilo na lošije ili na bolje.

Kada je u pitanju bh populacija, trećina je mišljenja da će Trampova pobjeda dovesti do pogoršanja politike Sjedinjenih Američkih Država u odnosu na Evropsku Uniiju dok skoro 20% smatra suprotno odnosno da će doći do poboljšanja. Ipak, skoro polovina populacije ili 48% je mišljenja da se navedena politika neće značajnije mijenjati.

Ovi rezultati ukazuju na oprez među bh. građanima kada je riječ o uticaju američkih izbora na odnose s njihovom zemljom. Kamala Haris, koja uživa veću podršku u zemljama Evropske unije poput Hrvatske, vidi se kao stabilna opcija koja će zadržati trenutni status odnosa. To može biti povezano s kontinuitetom u spoljnopolitičkim stavovima demokratskih administracija, koje su u prošlosti pokazale veću angažovanost na Balkanu.

S druge strane, Donald Tramp, koji ima značajnu podršku u Srbiji, vidi se kao faktor koji bi mogao donijeti promjene, pozitivne, ali i negativne, zbog njegove politike smanjenog međunarodnog angažmana. Ovaj stav je u skladu s prethodnim iskustvima iz njegove prve administracije, koja je bila usmjerena više na unutrašnja pitanja SAD-a nego na aktivno uključivanje u spoljnu politiku u regiji.

Istraživanje je provedeno u okviru Valicon online panela jaZnam.ba/hr/si/rs. Rezultati su reprezentativni za internet populaciju od 18 do 65 godina, prema dobi, spolu, starosti, obrazovanju i regiji s obzirom na tip naselja.