Znali smo da nas neće čekati, to nikad nije bila opcija, izjavio je ministar komunikacija i prometa Edin Forto komentirajući odluku Evropske komisije da usvoji reformske agende pet država zapadnog Balkana, a BiH pošalje “na klupu” dok ne usaglasi svoj plan reformi. Smatra nevjerovatnim da politikama u BiH evropski put nije najveći prioritet.

- Nevjerovatno je da nakon izbora, kad trebamo da dogovaramo reforme vezane za Plan rasta, ključni akter iz BiH ide u Rusiju na konsultacije. Mislim da je to najjasnija poruka predsjednici Fon der Lejen (von der Leyen) i EK, da neki, koji kažu da su za EU, možda baš i nisu – kazao je Forto za “Avaz”.

Važne reforme

Podsjeća da nije riječ samo o sredstvima, već o važnim reformama potrebnim BiH i ambicioznom planu za koji je neizvjesno hoće li ga BiH ispuniti u narednih par godina.

- Sve koji se bave državnom politikom pozivam da se malo uozbilje, jer ovako … mene je malo i stid. Idealno bi bilo da usaglasimo sve, ali mislim da bi EK trebala prihvatiti plan sa 97 posto mjera koji smo usaglasili. Da bismo naučili da sprovodimo evropske reforme, kojih ima jako puno, moramo krenuti od nečega. Moramo početi usvajati desetine zakona i akata. Iskreno se nadam da će EK ovo vidjeti, a da će se neki u državnoj vlasti napokon uozbiljiti – dodaje Forto.

Govori to i ponovo će reći i članovima koalicije, jer “pričamo o reformama a nijednu ne znamo napraviti”.

- Postalo je besmisleno da se od nas traže tri stvari, mi isporučimo jednu i po, a trebali bismo pet ili 10. Do sada je bio minimum minimuma od onog što se od nas traži, isključivo zbog zahtjeva iz Banja Luke koji koče sve preko toga. Oni žele zadržati iluziju da su za EU, čekajući nešto drugo – ističe Forto.

On je do nedjelje boravio u Vašingtonu, gdje je se susreo i sa Aleksanderom Kazanovom (Alexander Kasanof), zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za zapadni Balkan.

- Uvjerio sam se da su SAD posvećene stabilnosti BiH i regiona. Najavio je dodatne sankcije za sve koji napadaju ustavni poredak BiH. Možemo pretpostaviti o kome se radi, ne znamo detalje, ali uvjeren sam da će sankcija biti još – ističe Forto.

Poplave i suše

Forto je prisustvovao i okruglom stolu “Odgovor vlada na klimatske promjene” koji su organizirali Svjetska banka i Koalicija ministara finansija za klimatske akcije. U fokusu je smanjivanje rizika od klimatskih promjena.

- U zadnjih nekoliko godina poplave i suše su se učetverostručile i potrebna su nam začajna ulaganja da bi se smanjio rizik od gubitka života. Moramo ulagati u uređenje korita rijeka, a posebno sam naglasio sanaciju klizišta u urbanim zonama. Znate da ih je na stotine samo u KS – kaže Forto.

Susreo se i sa predstavnicima Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Svjetske banke, s kojima je razgovarao o potencijalima za razvoj privatnog sektora u BiH. KS je u julu potpisao ugovor sa IFC vezan za savjetodavne usluge za unaprjeđenje rada postrojenja za upravljanje otpadnim vodama u Butilama, koje bi od VIK-a preuzeo privatni sektor.

- Razgovarali smo i o javno – privatno partnerstvu u preuzimanju rasvjete u KS, jer u svijetu je česta pojava da privatnici preuzmu neke javne poslove. Želim da pripremimo projekat. Zašto privatna firma ne bi preuzela javnu rasvjetu u KS, upravljala njom, popravljala, je i naplaćivala, a da to bude jeftinije za kanton? Mislim da troškovi iznose više od 10 miliona KM godišnje, veliki su izdaci i za održavanje, a kanton nije efikasan. Procjene su da bi oko 30 miliona trebalo uložiti u obnovu, da se stare sijalice zamjene led rasvjetom, koja će trošiti manje. Zagovaram i da počnemo pregovore o davanju pod koncesiju Aerodroma Sarajevo, možda i Mostara. Mnogi nisu za to, ali o tome treba razgovarati – ističe Forto.

BiH zemlja donator

Forto se sastao i s predstavnicima Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA), koje je dio Svjetske banke. IDA je imala ključnu ulogu u obnovi Starog mosta.

- Prošle godine smo odlučili, a ja sam bio veliki zagovornik da BiH postane donator tog fonda. Mi smo od zemlje koja je primala humanitarnu pomoć postali država koja donira. IDA desetine milijardi izdvaja tamo gdje je pomoć najpotrebnija, a njima je jako bitno što jedna postkonfliktna zemlja može u nekom razumnom roku preći ovakav put i njima je primjer BiH priča o uspjehu. Moramo napokon pokazati i sebi da više nismo država koja treba humanitarnu pomoć, već može i treba pomoći drugima kojima je daleko teže nego nama – kaže ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.