Policijski službenici Odjeljenja za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije, uz asistenciju OSA-e i u saradnji s MUP-om USK, spriječili su samoubistvo maloljetne osobe u Velikoj Kladuši. Informacije o najavi samoubistva i ovog puta su prikupljene putem društvenih mreža. Sličnu reakciju, nakon dojave Interpola, pripadnici FUP-a imali su i u maju, kada su locirali i identificirali maloljetnika iz Olova, koji je također na društvenim mrežama najavljivao samoubistvo.
Traženje podrške
Bio je to 15. slučaj u posljednje dvije godine u kojima djeca najavljuju da će dići ruku na sebe.
Psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović kaže da istraživanja pokazuju da djeca i adolescenti često koriste internet kao način izražavanja svojih osjećaja i traženja podrške, te da najave samoubistva na društvenim mrežama mogu biti poziv u pomoć ili način pokazivanja emocija koje se ne usuđuju podijeliti uživo.
- Razlozi zašto djeca razmišljaju o samoubistvu i, nažalost, ponekad ga i počine, uključuju niz faktora, od psiholoških i emocionalnih do socijalnih i porodičnih uvjeta. Depresija, anksioznost, poremećaji ponašanja, impulsivnost, kao i nestabilni ili disfunkcionalni porodični odnosi, zanemarivanje, emocionalno zlostavljanje ili nasilje u porodici, kao i stres i pritisak iz okoline mogu povećati rizik. Utjecaj društvenih mreža može značajno utjecati na mentalno zdravlje djeteta, jer je online vršnjačko nasilje često intenzivnije, zato što postaje dostupno širokoj javnosti. Posebno brine činjenica da su djeca i adolescenti izloženi sadržajima na internetu koji romantičarski prikazuju samoubistvo ili ga promoviraju kao izlaz iz teških situacija – rekla je Zrnanović-Hasanović.
Društvene mreže bez adekvatne kontrole predstavljaju značajnu prijetnju za djecu, naglašava prof. dr. Hadžib Salkić, stalni sudski vještak u oblasti kriminalistike i mobilnih tehnologija.
Ozbiljni rizici
- Na društvenim mrežama djeca se susreću sa zlonamjernim sadržajima, poput izazova opasnih po život, online predatora, nasilja vršnjaka (cyberbullying), te manipulativnim grupama koje ih mogu dovesti do ozbiljnih emocionalnih i fizičkih rizika. Djeca često nemaju dovoljno zrelosti za procjenu rizika i lako postaju mete – dodao je Salkić.
S kolegama Nedžadom Korajlićem i Jasnom Eminović, Salkić je uradio priručnik koji govori o mjerama prevencije i rješenjima za prijetnje s mreža. Borba protiv ove pošasti, kaže, uključivala bi edukaciju roditelja i djece o rizicima i sigurnosnim praksama na mrežama, primjenu alata za roditeljski nadzor i ograničenje pristupa neprikladnom sadržaju, ali i zakonodavne mjere.
Nadzor platformi
Salkić je naglasio da bi zakonodavne mjere podrazumijevale uvođenje minimalne starosne granice za pristup društvenim mrežama, uz strogu verifikaciju identiteta, aktivan nadzor platformi za uklanjanje štetnog sadržaja i praćenje aktivnosti, ali i podršku i prevenciju.
- Uključujući dostupnost savjetovanja i psihološke pomoći za djecu, predlažem ravnotežu između obrazovanja, tehnoloških rješenja i zakonske regulative, s fokusom na jačanje svijesti o sigurnom korištenju interneta – naglasio je Salkić.