Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, za Dnevnik D Federalne televizije govorio je o brojnim aktuelnim temama, a između ostalog, osvrnuo se na državnu koaliciju i njeno funkcionisanje u svjetlu novog roka koji je pred bh. lidere postavila Evropska unija, a vezan je uz Plan rasta, rad Vijeća ministara BiH, te poziciju NiP-a nakon održanih lokalnih izbora.

Krenimo od sastanka državne koalicije, rečeno - nekog pomaka ima. Kakav je Vaš osjećaj nakon održanog sastanka?

Dobar, moram reći, iznenađujuće dobar, jer smo na sastanak u Banju Luku išli, zaista, bez ikakvih očekivanja jer je taj prethodni u Sarajevu bio jedan krah - u jednom hladnom ambijentu Parlamenta nismo, zaista, dogovorili ništa osim da nastavimo sastanke. U Banjoj Luci bez velikih očekivanja. Vrlo konstruktivan sastanak, jedan od boljih koji smo imali do sada. U petak sjednica Vijeća ministara na kojoj je oslobođeno preko milijardu KM, investicijskih sredstava, od toga preko 200 miliona grant sredstava koje smo dobili od međunarodnih finansijskih institucija, riješeni neki dugogodišnji problemi poput nabavke zgrada za Ministarstvo vanjskih poslova na tri destinacije, helikopteri koje treba da završavamo ovih dana. Zaista produktivno i nadam se da ćemo u tom tempu nastaviti. Jučer je sastanak bio sličan, očekujemo implementaciju naredne sedmice.

Voljela bih da se dotaknemo i novog roka koji nam je dat, to je 4. decembar. Šta za dvije sedmice možemo uraditi?

Očekujemo taj finalni dokument koji su nam rekli da ćemo dobiti danas, nisam zvao kolege, ujutro ću vidjeti da li su oni dobili ta konačna mišljenja. Čini mi se da je i Evropska unija shvatila da neke od tih zahtjeva treba vratiti u onaj famozni dio 14 prioriteta. U planu reformi se moramo dogovoriti oko rješenja. Ali tajming implementacije bi mogao biti onako kako naš evropski put, zapravo, zahtijeva - otvaranjem klastera dobijamo neke prilike da implementiramo i ta rješenja reforme kompletnog pravosudnog sistema. Ovaj ekonomski dio mora ostati, naravno, u dijelu reformi koje su vezane za Plan rasta, ali ovaj, možemo ga zvati, politički ili ovaj pravosudni bi mogao da se premjesti u dio implementacije koji se tiče konačnog evropskog puta.

Dom naroda BiH - svojevrsni preokret, opozicija već negdje planira i čeka sa novom većinom, ozbiljni su, stabilni nisu, ali nešto planiraju.

Nikada nisam spekulisao niti brojao - ako imaju potrebnih 22 u Predstavničkom domu, evo, osam u Domu naroda imaju, to se potpiše, zakažu se rokovi za neke hitne sjednice i smijeni se ova vlast. Dakle, ako to imaju, ja pozivam da to implementiraju odmah sutra i da preuzmu odgovornost u jednom teškom procesu, ali isto tako punom prilika za BiH. Ako nemaju, nemam nikakav strah od neke promjene vlasti. Činjenica da je ovo što je Cvitanović kao neki ključni igrač na nivou državne koalicije, u kojoj istina nije dio neke parlamentarne većine, glasao sa opozicijom, donekle čak ima i neko opravdanje. Da li će oni ići dalje, to je zaista na ovim akterima.

Nabavka helikoptera - danas je informacija u fokusu da je potrebno novih 15 miliona maraka. S obzirom na politiku racionalizacije troškova u Ministarstvu odbrane BiH, na koji način će biti novac osiguran?

Tog novca ima. Dakle, govorimo o novcu koji je na budžetu i u budžetu Ministarstva odbrane. Neke pozicije koje oni sigurno neće koristiti ove godine kao jedan dio koji se ticao popravke nekih starih helikoptera koji više nisu tu, otpisani su. Ministar Helez me informisao da unutar svoje budžetske stavke ima ta sredstva i, naravno, dio možda planiramo narednim budžetima. Nadam se da ćemo i ovaj za 2025. imati što prije na stolu. Mislim da investicija u taj segment nije veliki trošak, čak mislim da prevenira neke moguće probleme. Jačanje Oružanih snaga je naša zajednička misija. To su, kako piše u projektu, višenamjenski neborbeni helikopteri koji mogu biti korišteni i za gašenje požara i za neke druge vanredne okolnosti u ovim mirnodopskim uslovima. I pokazalo se u ovim periodima iza nas koliko su bili korisni oni stari helikopteri u gašenju požara u svim dijelovima BiH. Trebaju nam i nadam se da ćemo taj dio završiti što prije.

Zašto im je cijena toliko skočila?

Cijene na tržištu su rasle. Nisam ekspert, ne znam koliko i o kojoj kvaliteti helikoptera je riječ. Siguran sam da ministar Helez ima odgovore na ova pitanja i da će ih prezentirati našoj javnosti.

Vruće pitanje je zgrada, odnosno sjedište Uprave za indirektno oporezivanje, regionalni centar u Banjoj Luci. Vijeće ministara izdvojilo je sredstva. Bili ste na meti kritika, svojim glasom ste dali zeleno svjetlo za stotinu miliona maraka i usmjeravanje tih sredstava čovjeku bliskom Miloradu Dodiku.

Imam odluku koja glasi da se budžetska sredstva odobrena u budžetu 2024. godine prebacuju na poziciju višegodišnja kapitalna ulaganja. Znači, tu nema novih sredstava. Dakle, u ovom zadnjem dijelu kaže iza tačke C dodaj se nova tačka koja glasi - nabavka objekta Regionalni centar Banja Luka odobrena budžetom u 2024. godini u iznosu od 32 miliona. Dakle, to je bila tehnička stvar u kojoj je Vijeće ministara ispravno, budžetska sredstva koja bi otišla u deficit, ako se ne utroše, prebacila na višegodišnja kapitalna ulaganja. Koliko će koštati zgrada - odgovorni su ljudi iz Uprave za indirektno oporezivanje. Ministarstvo nije odabralo dobavljača. Dakle, mi nismo glasali da se od tog i tog čovjeka kupi. To je proces koji mora biti nadziran. Evo, pozivam sve medije, nevladine organizacije, neka prate i neka uzmu tržišne cijene u Banjoj Luci i konačnu cijenu neke zgrade.

Američka ambasada se oglašavala o ovom pitanju, znajući da je ovo priča stara deset godina. I kažu, nakon pet neuspjelih tenderskih pokušaja posrijedi je klasična manipulacija. Da li biste se Vi složili sa ovom konstatacijom?

Vrlo je korektno bilo to saopštenje i rekli su da do sada nisu manipulisali u tih pet tendera, da bi do sada zgrada bila kupljena. Ja se s tim slažem jer da je kupljena prije pet godina kako su se dogovorili prethodne vlasti, taj dogovor smo zatekli - oni su bili na pozicijama i nisu kupovali kad je cijena bila dvije, tri hiljade. Danas je cijena pet ili šest u centru Banje Luka i Sarajeva, to ljudi koji kupuju znaju. Veoma je važno da bude transparentno. Ako cijena kvadrata u centru Banje Luke, ove zgrade, bude drastično veća od cijene i kvadrata regularne u centru Banja Luke, potpisat ću krivičnu prijavu zajedno sa ko god hoće sa mnom, onima koji nabavljaju takvu zgradu. Ako cijena bude tržišna i ako to bude provedeno transparentno, neću se buniti, jer moja želja je da grunt Bosne i Hercegovine, državna imovina u centru Banje Luke zasija.

EU pregovarač - ko će biti?

Nemam ništa protiv, opet su to neke magle, sačekajmo da se ta prašina slegne pa da pričamo objektivno. Nemam ništa protiv kada je predsjedavajuća Vijeća ministara iz reda hrvatskog naroda, ministar vanjskih poslova Bošnjak, da glavni pregovarač bude iz reda srpskog naroda. Kada se pozicije mijenjaju, mijenja se pozicija pregovarača koji će biti, siguran sam, odlukom Vijeća ministara na čelu Ureda pregovarača koji bi trebao imati dva zamjenika. Tako da taj princip rotacije u BiH primijenjen u mnogo slučajeva, primjenjivat će se, očigledno, i na ovoj poziciji. To što počinje neko iz reda srpskog naroda za mene, zaista, ne predstavlja nikakav problem.

A zabrinjava li Vas to što će tog srpskog člana birati čovjek koji je, pogotovo u posljednje vrijeme, nejasan kada je riječ o cilju - da li će ići ka EU ili ne?

Ne zabrinjava me zbog činjenice da Milorad Dodik mimo te pozicije ima tri kontrolna punkta na kojima može zaustaviti sve ono što eventualno proevropski pregovarač dogovori. Sve što dogovori pregovarač, ako ne budu glasali Košarac, Amidžić, Nešić, ništa nije dogovorio. Tako da taj sistem dogovaranja je imperativan. I nemam ništa protiv da to bude neko ko, naravno, razmišlja o napretku u EU. Ako ne, tražit ćemo smjene, promjene, zagovarat ćemo neka rješenja.

Kakva su Vaša, uslovno rečeno, neslužbena zapažanja, kako je raditi s Dodikom i Čovićem?

Svaki razgovor je veoma težak, to su iskusni političari koji imaju i javne i tajne agende, njihove namjere nisu nama nepoznate, dakle, imaju neka zagovaranja sa kojima se mi ne slažemo - sjediti se mora, razgovarati se mora i dogovarati se mora. Nikada nam opozicija nije našla, nije pokazala jedan papir da smo neki dogovor napravili na štetu države BiH i tako će ostati, jer mi znamo šta mi hoćemo. Mislim da se stvari pomjeraju lagano naprijed, ne onim tempom kojim bismo voljeli, i da se s, druge strane, potvrđuje da niko nema štetu od tih dogovora. Evropska priča donosi dobro svim građanima Bosne i Hercegovine, teško je i s Dodikom i Čovićem, ali evo, na zadnjem sastanku ili 28 tačaka dnevnog reda na Vijeću ministara, milijarda investicija u ekonomiju Bosne i Hercegovine, su pokazatelji da su te stvari moguće.

Uživamo li trenutno status pravne države u praktičnom smislu?

Mislim da imamo više pravne države nego što smo imali prije nekoliko godina. Činjenica da neki procesi idu bez obzira na kapacitet ili poziciju određenih političkih faktora, Ustavni sud koji je zaštitio sve interese države Bosne i Hercegovine, našu imovinu, naše zakonodavstvo, reakcije OHR-a koji su dio našeg pravnog sistema, sudovi u Bosni i Hercegovini - nisam sretan sa svim odlukama, ali nisam ih nikada problematizirao i šteta je što jedan dio probosanskohercegovačkog političkog bloka problematizira radi ličnih interesa, odluke sudova koje su konačne i izvršne. Imamo pomjeranja, nismo još uvijek na onom nivou na kojem Bosna i Hercegovina treba biti, ali me ti trendovi ohrabruju. Postoji dio pravosuđa, pogotovo u tužilaštvima, nekih odmetnutih centara, bliskih političkim strankama, koji se i dalje politički obračunavaju sa neistomišljenicima, ali, evo, nekako mi se čini da smo navikli na njih i ja o njima vrlo često otvoreno go vorim.

Završeno je saslušanje pred Evropskim sudom za ljudska prava kada je riječ o slučaju Kovačević. Kakva su vaša očekivanja?

Nadam da će presuda biti potvrđena, da će se još jednom potvrditi imperativ da BiH svoje dejtonsko uređenje prilagođava evropskim standardima, da ukinemo diskriminaciju, a nađemo načine kako da se zaštite etnički interesi, jer ovdje etničke grupe imaju ustavom zagarantovana prava. Bit će to još jedna potvrda u kom nam na političkoj sceni treba mnogo više građanskog, a taj etnički, apsolutni monopol treba nekako svesti na neku podnošljivu mjeru.

Zbog čega ste odbili prijedlog DF-a da uputite protestnu notu Hrvatskoj koja je uputila novčanu donaciju Evropskom sudu prije samog ročišta?

Time bih ja, zapravo, rekao da su te evropske sudije korumpirane koje za 100.000 eura nekog pritiska mogu promijeniti svoju odluku. Ja tako ne mislim. Ne mislim da može utjecati na njihovo konačno odlučivanje donacija od 100.000 eura. Njihovi su budžeti, gledao sam to, mnogo, mnogo veći od 100.000.

Kakav je Vaš odnos sa državnim vrhom Hrvatske? Jeste li zadovoljni?

Vrlo korektan, vrlo sam zadovoljan njihovom podrškom na evropskom putu. Rekao sam sve što sam imao reći hrvatskim vlastima, rukovodstvu i narodu o veličanju ratnih zločina, o našoj imovini koju treba da nam vrate, o granicama koje još uvijek nismo definisali i tim nekim problema na moru koje treba da riješimo, ali istovremeno svjedočim da je hrvatska diplomatija učinila jako puno za Bosnu i Hercegovinu u evropskim integracijama, u ovom ključnom procesu, lobirajući, zagovarajući.

Osvrnimo se kratko na rezultate NiP-a nakon održanih lokalnih izbora.

Općinske organizacije su uradile sve, ne sve, one koje su neozbiljne nisu još uradile ni svoje analize.

Koje su neozbiljne općinske organizacije?

Oni će to brzo znati. U Sarajevu ima nekoliko, zaista, ove gradske općine su vrlo indikativno izgubile više nego što smo očekivali da će biti pad. Mi smo poboljšali svoj rezultat u nekoliko segmenata. Parlamentarni smo u 55 opština i gradova. Mi smo uspostavili stranačku infrastrukturu. Razvili smo se u cijeloj BiH. Imamo više vijećnika nego 2020. godine. Imamo skoro 70.000 glasova. Stabilna smo treća stranka. U poređenju s DF-om imamo duplo više i još neku hiljadu više glasova, mnogo više od SBH, a glavna smo meta, neka smo. Glavna smo tema, pardon, nije meta. Imamo se za šta i kritizirati. Ja mislim da efikasnost Kantonalne vlade u Sarajevu mora biti na onom nivou koji mi očekujemo. Ona je bolja mnogo nego prethodna vlast i naš imperativ ne može biti da se poredimo sa prethodnicima, nego da budemo dovoljno dobri ljudima. Ima se tu šta kritizirati, Kantonalna vlada i Kantonalna skupština, neka kantonalna komunalna preduzeća posebno.

Hoće li doći do svojevrsne rekonstrukcije?

Sigurno. A Vlade i cjelokupnog sistema mora doći. Dakle, pogotovo ovog drugog ešalona u ovom dijelu gdje sjede direktori javnih komunalnih preduzeća, njihova analiza, analiza odnosa Kantonalne vlade prema njima, sve ukupno cjelovita slika i mislim da će tu biti nekih izmjena.

Umara li Vas politika?

U sportu sam se naučio odmarati. I da me previše umara, ja ovaj posao ne bih radio. Meta sam najveća, sigurno, jedina, ponekad čini mi se, jednog jakog, snažnog sistema. To me nekako, čini mi se, dodatno motiviše. Kad se umorim, ja se odmorim. Kad se odmorim, nastavim. Tako ću dok god budem imao motiva, a imam jako puno motiva da se politikom i dalje bavim.