HISTORIJSKI REVIZIONIZAM

Presudom šestorki protiv revizionističkih izjava historičara iz Hrvatske

Na izjavu hrvatskog historičara Ante Nazora reagovala je Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske

Ante Nazor. RTVHB

M. O.

25.11.2024

Nakon što je Ante Nazor, historičar i direktor Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Republike Hrvatske (HMDCDR), izjavio u medijima da su priče o odgovornosti Hrvatske i pokušaju da podijeli BiH "laži, neutemeljene na izvorima" te da su "činjenice upravo suprotne", Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska je ukazala na relevantne sudske presude i ove izjave nazvala revizionističkim.

Nazor je prilikom gostovanja u Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne kazao da su priče o odgovornosti Hrvatske i pokušaju ove države za podjelu BiH laži i neutemeljene na izvorima, prenosi Detektor.

- Činjenice su upravo suprotne – da nije bilo Hrvatske, da nije bilo Hrvata, mogu slobodno reći, ne bi se ni održala BiH - kazao je on.

Kada se govori o Domovinskom ratu, istakao je, o Herceg-Bosni i ulozi Hrvatske i Hrvata u događajima u BiH mnogi govore, a "nemaju pojma o tome".

- Nažalost, mnogi koji se ne bave razdobljem Domovinskog rata govore o tome i prihvatili su narativ koji je ubačen u medije, niz dezinformacija koje jednostavno nemaju nikakvo uporište u izvorima i ubačen u medijski prostor u Hrvatskoj, i na neke naše kolege to prihvaćaju kao činjenicu, a to nije činjenica - kazao je on.

Činjenice su drugačije

Iz Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska su reagovali na Nazorovo medijsko gostovanje i podsjetili ga "na vrlo jasne, nedvosmislene i na dokazima utemeljene činjenice o ratu u BiH koje je dokumentirao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)", tačnije na presudu Jadranku Prliću i ostalima.

Margareta Blažević iz Inicijative kaže za Detektor da su smatrali potrebnim podsjetiti profesora na ove presude.

- Sveukupno njih šest ili sedam koje dokazuju i de facto i de jure na fizičkim dokazima, svjedočanstvima, dokumentima, koji su apsolutno svi dostupni u arhivama MKSJ, da je zapravo postojao udruženi zločinački napad na čelu s hrvatskim političkim i vojnim vodstvom, da je postojao međunarodni sukob između Republike Hrvatske i BiH, i da zapravo ta odgovornost Hrvatske itekako postoji i za zločine, ali i za ulogu Hrvatske u ratu u BiH - rekla je ona.

Blažević je istakla da je problematična i njegova izjava u vezi s dezinformacijama jer "on upravo radi isto to za šta proziva druge komentatore - plasira u javnost dezinformacije o ulozi Hrvatske i Hrvatskog vijeća obrane, koje se kose direktno s presudama".

Revizionizam i relativizacija zločina

Inicijativa je u saopštenju ukazala na zbornik radova “Muslimansko (bošnjačko)-hrvatski rat, s posebnim osvrtom na oružane sukobe i stradanja Hrvata u središnjoj Bosni" u čijem je sastavljanju sudjelovao i sam Nazor.

Zbornik je, kako se navodi u saopštenju Inicijative, predstavljen prilikom proslave 33. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru, čemu je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović.

- Zaključci istaknuti u ovom sažetku predstavljaju ozbiljan, zabrinjavajuć i vrlo problematičan primjer povijesnog revizionizma, relativizaciju počinjenih zločina hrvatskih snaga, vrijeđanja žrtava i nepoštivanje presuda i institucija MKSJ-a i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove - navodi se u saopćenju.

Zločin u Ahmićima kao "legitimna vojna operacija"

Inicijativa se posebno osvrnula na tvrdnje o zločinu u Ahmićima koji se u Zborniku, među ostalim, opisuje i kao "legitimna vojna operacija".

MKSJ je osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Srednjoj Bosni, koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Pašku Ljubičića na deset godina.

- Zapravo je njegov medijski istup pun dezinformacija i u suštini revizionistički narativ koji se plasira u javnost, i mislimo da je to vrlo problematično od jednog povjesničara i direktora memorijalnog centra koji, između ostalog, po zakonu u kojem se opisuje zašto je osnovan taj memorijalni centar, zapravo se kaže da je osnovan radi utvrđivanja istina o Domovinskom ratu - zaključila je Blažević.

Kazna od 111 godina zatvora

Haški tribunal je osudio Jadranka Prlića i druge čelnike Vlade takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina u BiH.

Prlić, bivši predsjednik Vlade tzv. Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili Bruno Stojić, nekadašnji ministar odbrane tzv. Herceg-Bosne, te bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Valentin Ćorić, nekadašnji načelnik Uprave Vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

U ovoj presudi Tribunal je zaključio da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kome su učestvovali, između ostalih, i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, te načelnik Generalštaba Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.