U srijedu ističe rok do kojeg BiH treba usaglasiti neriješena pitanja i finalizirati svoju Reformsku agendu. Ovaj rok pred domaće vlasti postavio je direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman (Koopman) tokom posjete BiH prije dvadesetak dana. BiH je i dalje jedina država regiona koja nema usklađen i prihvaćen program reformi, koji bi joj omogućio pristup Planu rasta za zapadni Balkan.
Profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani Faris Kočan upravo posjetu Kopmana vidi kao jedan od dokaza da je EU jako stalo da BiH nastavi svoj evropski put i dobije 70 miliona eura iz prve tranše Plana rasta.
- Izgleda da ni pritisak koji sad vrši EU nije shvaćen ozbiljno od političke elite u BiH, i to je nešto što bi trebalo zabrinuti i politiku i građane u Bosni. Ne znaju se uozbiljiti ni kada je situacija ozbiljna, što su i dokazali i s propalom organizacijom Samita lidera zapadnog Balkana u Neumu. Nadam se da EU neće izgubiti nadu, a bosanska politika ne može ostati nezrela i neozbiljna – kaže Kočan.
Ocjenjuje da bh. vlasti vjeruju u pasivnost birača, da im ne može niko ništa i da će građani glasati za njih bez obzira na to šta i kako radili.
- Ipak, vjerujem da uz snažnu inicijativu iz EU, ovakvu situaciju opozicija može uzeti kao okvir za političku borbu i mijenjati vlast. Nadam se da će narod kazniti ovaj nerad i to što, zbog partikularnih interesa pojedinaca u politiciji, koji BiH vide kao entitet za pljačku i uzurpaciju, BiH propušta priliku – ističe Kočan.
Slaže se da odgovornost za budućnost ove zemlje, a ovo prelomni dani u kojima se ona trasira, imaju političari u vlasti, ali i opoziciji, jer mehanizmi blokade u Mehanizmu koordinacije su i u njihovim rukama.
- Članstvo u EU je nacionalni interes države i ne bi smio biti dio svakodnevne političke borbe. Od početka rata u Ukrajini proces proširenja EU je aktueliziran, ali politika se gubi u toj novoj realnosti, dok u RS prate Beograd. Na kraju ispada da se EU trudi, a BiH ne želi biti njen dio. U suštini to ne žele RS i Dodik, jer mu odgovara da se ništa ne mijenja, pošto zna da bi nakon procesa integracija završio kao Sanader. Ostaje mu ta “šuplja” nacionalistička prica. Što lošija ekonomska situacija, to veća zastava – zaključuje Kočan.
U novoj transformaciji svijeta neće biti nesvrstanih, upozoravaju brojni analitičari, a BiH je sa Srbijom jedina zemlja Balkana potpuno izvan euroatlantskih integracija. Kočan podsjeća na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da će prije Ukrajine u NATO biti primljena još jedna država.
- Jasno je da je BiH sljedeća zemlja za koju se očekuje da će postati članica i to me ne bi začudilo. Jedine dvije zemlje koje su formalno podnijele aplikaciju za članstvo su BiH, koja je NATO članstvo uvela i u Zakon o odbrani, izglasan od stranaka iz oba entiteta, te Gruzija. BiH je najdalje napredovala ka Alijansi i Rute je bez sumnje mislio na BiH – kaže Kočan.
