Ne stišavaju se reakcije na odluku Vlade FBiH da minimalna plaća u FBiH u ovoj godini iznosi 1.000 KM, čime se troškovi poslodavaca u bruto iznosu povećavaju na 1.744 KM po jednom radnom mjestu. Vjerovatno ne postoji niko u državi ko dosadašnji iznos minimalne zarade od 619 KM ne smatra sramotno niskim u odnosu na rast troškova života, ali ozbiljnu zabrinutost izazivaju procjene ekonomskih stručnjaka kakve će posljedice ovakav rast imati po ekonomiju. Posebno na male poduzetnike i niskoakumulativne djelatnosti.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović tvrdi da je, zbog ovakvog rasta troškova poslovanja, u riziku od gašenja do 130.000 radnih mjesta u FBiH.

Radna mjesta

- Vlada je izašla s pričom da je prosječna dobit u FBiH po zaposlenom 10.000 KM godišnje, što je apsolutno tačno i da treba dio profita prebaciti radnicima kroz povećanje plaća, što djeluje dosta logično. Međutim, nisu nastavili priču, da najmanje 85 posto tog profita ostvaruje 15 posto kompanija. Mi smo od FIA-e tražili analizu koliko to kompanija ima dobit po zaposlenom ispod 3.600 KM godišnje i dobili podatak da su to kompanije sa 101.500 zaposlenih. To su rizična radna mjesta, ali samo u privrednim društvima. Kad dodamo obrte onda je to još najmanje 20.000 do 30.000 radnih mjesta – pojašnjava Smailbegović.

On dodaje da je rast minimalne plaće za 61,5 posto nezabilježen u svijetu. Najnižu cijenu rada od 1.000 KM predlagali su i poslodavci, ali da se doprinosi obračunavaju na iznos od 650 KM, pa da se i Vlada FBiH odrekne dijela prihoda u korist radnika.

- Ovdje su sporni doprinosi koji se povećavaju za 305 maraka. Podsjećam da je opterećenje privrede u BiH među najvećim u svijetu. Prosječni doprinosi u svijetu su 25 posto, u Evropi 32, a u BiH 41,5 posto. Na doprinose za PIO i zdravstvo dodajte i naknadu za slučaj nezaposlenosti, opću vodnu naknadu, naknadu za prirodne nepogode i porez na dohodak, pa dobijete onih 744 KM koje poslodavac, za svaku minimalnu platu, mora platiti državi – pojašnjava Smailbegović.

Slične ocjene stižu i od ekonomskih stručnjaka, koji upozoravaju na mogući gubitak radnih mjesta ili rast cijena proizvoda i usluga, odnosno novi val inflacije.

Rast cijena

- Ja već imam najave poskupljenja hljeba za 21 posto od 1. februara. Cijene u trgovinama već se dižu, u ova dva dana radnice u trgovinama ne rade ništa drugo nego mijenjaju one naljepnice. Iz transporta čujemo najave da moraju podići cijenu prijevoza za 15 do 20 posto, ako žele da prežive. Ovo će na kraju platiti svi građani FBiH – ističe Smailbegović.

Na pitanje zašto poslodavci do sada sami nisu povećali najniže plaće, jer skoro 120.000 radnika živi od 619, a 270.000 s manje od 1.000 KM mjesečno, Smailbegović odgovara da se godinama čekaju poreske reforme.

Siva ekonomija

Ističe da su visoki nameti dio ekonomije gurali u sivu zonu, umjesto da se obećanim umanjenjem doprinosa i inspekcijskim kontrolama takav problem eliminira.

- U cijeloj priči korist će jedino imati država, a radnici i građani ne. Ovo se radi isključivo zbog budžeta i javnog sektora. Mi imamo analize da je radnik prije nekoliko godina mogao kupiti više za 406, nego za 620 KM prošle godine. To će nam se ponovo desiti – kaže Smailbegović.

Jedini način da se šteta spriječi je da se odluka povuče, ili da se razlika između dosadašnjih 619 i 1.000 KM oslobodi plaćanja doprinosa, ističe Smailbegović