COVID-19 okrenuo je život naopačke, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Nevidljivi neprijatelj iz dana u dan odnosi živote, ali se malo ili nikako govori o tome da koronavirus indirektno utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Samo u prvih 15 dana aprila zabilježena su dva samoubistva Covid pacijenata.

Skočili u smrt

Pacijentica V. K. (53) stradala je 12. aprila, nakon što je skočila s trećeg sprata zgrade Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) u Banjoj Luci.

Kako je tada saopćeno, V. K. je dan ranije hospitalizirana u Covid odjeljenje na trećem spratu Centralnog medicinskog bloka UKC-a Republike Srpske. Tri dana poslije, 15. aprila, s prvog sprata Infektivnog odjela Kantonalne bolnice u Bihaću skočio je 59-godišnji pacijent iz Velike Kladuše koji se, također, liječio od koronavirusa.

Skoro identičan slučaj dogodio se 17. novembra prošle godine u Sarajevu, kada je jedan pacijent starije životne dobi izvršio samoubistvo u Klinici za plućne bolesti KCUS-a Podhrastovi. Strah i osjećaj izoliranosti oboljele tjeraju na očajnički čin. Psihologinja Alma Mahmutović kaže da je virus preko noći ušao u naše živote te nam promijenio organizaciju života.

- Da bismo sačuvali zdravlje, postali smo robovi prisilnih mjera - kaže Mahmutović.

Prema njenim riječima, psiholozi i stručnjaci su upozoravali da će Covid ostaviti dugotrajne posljedice.

- Sam karantin, koji je neophodan, apsolutno se može negativno odraziti na pojedinca i uzrokovati simptome posttraumatskog stresa, depresije, nesanice - kaže Mahmutović.

Naša sagovornica kaže da ne trebamo zaboraviti ni ekonomski aspekt - gubitak posla, jer se stvara zabrinutost za egzistenciju. Razmišljanje o eventualnom gubitku posla šteti našem zdravlju.

Mahmutović ističe da ni po okončanju širenja virusa problemi neće nestati, jer će ljudima biti neophodna pomoć.

- Dugotrajni problem koji će biti izražen je opsesivno-kompulsivni poremećaj. Dakle, to će biti opsesija zarazama. Ja sam imala nekoliko pacijenata koji su imali probleme s pretjeranim čišćenjem. Uz sve to ide i anksioznost - govori psihologinja i dodaje da mnogi ljudi već pate od anksioznosti, koja je zbog virusa još izraženija.

Društvena izolacija

Ona nadalje kaže da se ne smije zaboraviti ni problem hronične usamljenosti.

- To se iznjedrilo iz društvene izolacije. Moramo biti sami u kućama, imamo restriktivne mjere. Počinjemo razvijati osjećaj nedostatka smisla života, negativne misli i to predstavlja jedan veliki problem - kaže ona.

Mahmutović napominje da bi svaka osoba poslije prebolovanog koronavirusa, pogotovo ako je bila neophodna hospitalizacija, trebala posjetiti stručnjaka.

- Strah je okidač koji nas dovodi do neželjenih reakcija. Bilo je slučajeva da se ljudi nisu mogli izboriti s tim da prihvate da uopće imaju COVID-19, pa su izvršili samoubistvo, što govori da je to ozbiljan psihološki utjecaj na pojedinca. Psiholozi su tu, dođite nam, porazgovarajte. Sve nas je uhvatio ovaj nesretni virus - zaključuje Mahmutović

Statistički podaci

Prema statističkim podacima iz entitetskih institucija, u 2020. godini, kada je zvanično i počela pandemija, povećan je broj izvršenih samoubistava u odnosu na godinu ranije. U Bosni i Hercegovini je u 2020. samoubistvo izvršilo 411 osoba, od čega 193 u Federaciji BiH, a 218 u Republici Srpskoj. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS evidentiralo je 218 samoubistava, što je za 7,9 posto više u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima Federalne uprave policije, u prošloj godini su u FBiH zabilježena 193 slučaja samoubistva. Broj izvršenja ovog čina je za 2,6 posto veći u odnosu na 2019. godinu. U prva dva mjeseca 2021. godine u BiH je 65 osoba izvršilo samoubistvo, od čega 31 u RS, a 34 u FBiH.