Bijeg dvostrukog ubice Alekse Micana iz zeničkog zatvora, odnosno njegov nedolazak s dopusta i naknadno hapšenje, uznemirio je javnost u BiH te otvorio brojna pitanja, i to kako je mogao uopće dobiti dopust te ko mu ga je odobrio.

Zakon o izvršenju sankcija Federacije BiH je tu jasan i decidan. Svaki osuđenik, pa i višestruki ubica, ima pravo na dopust pod određenim uvjetima, a odluku o tome donosi upravnik, odnosno direktor KPZ-a u kojem izdržava kaznu. Stvar je procjene menadžmenta KPZ-a hoće li odobriti pojedinom osuđeniku ovu pogodnost.

Ponašanje osuđenika

Po odobrenju ministra pravde FBiH, o ovoj temi razgovarali smo s Emilom Veltom, direktorom Kaznenopopravnog zavoda Busovača.

- Izvanzavodske pogodnosti, na prijedlog mikrotima koji je sastavljen od članova svih sektora koji izravno sudjeluju u radu s osuđenima, odobrava direktor Zavoda sukladno Zakonu o izvršenju kaznenih sankcija FBiH. Ponašanje svake osuđene osobe koja je izdržala zakonom propisani omjer za odobravanje izvanzavodskih pogodnosti se razmatra na sastanku mikrotima. Ukoliko osuđena osoba pokazuje primjereno ponašanje, ne čini neke prijestupe, aktivno sudjeluje u preodgoju i ima pozitivno mišljenje nadležne policijske postaje o utjecaju na društvenu sredinu i iskazuje druge pozitive kvalitete, mikrotim će predložiti direktoru odobravanje izvanzavodskih pogodnosti, konkretno osuđene osobe - objasnio je za „Avaz“ direktor Velte.

Naveo je da se, prilikom odobravanja pogodnosti, mišljenje nadležnog policijskog tijela i nadležnih službi za socijalnu zaštitu uzima u obzir, ali to nije isključivi uvjet za odobravanje dopusta. 

- Svaka osuđena osoba je podložna stegovnoj odgovornosti, a za posljedicu može imati gubitak izvanzavodskih pogodnosti. Nevraćanje s dopusta u roku od 24 sata po isteku odobrene pogodnosti, bez odgovarajućeg i po mogućnosti prethodnog opravdanja, smatra se bjekstvom. Pogodnosti se ne smiju koristiti izvan teritorija BiH - kaže Velte.

Obavezan nadzor

Nadzor nad osuđenom osobom prilikom korištenja dopusta obavezan je za osobe osuđene do 10 godina zatvora za krivična djela genocid, ratni zločin, zločin protiv čovječnosti, terorizam, neovlašteni promet opojnih droga, te za osobe osuđene na kaznu zatvora dužu od 10 godina bez obzira na vrstu krivičnih djela, alkoholičare, ovisnike o drogama i višestruke povratnike.

- Nadzor vrši policijska postaja. Mi o svakom izlasku navedenih osoba policijskoj postaji prema mjestu njegovog prebivališta dostavljamo obavijest kada on koristi te pogodnosti. Imaju pogodnosti koje koriste u gradu, to je jedan dan prema mjestu sjedišta zavoda u kojem služe zatvorsku kaznu - objašnjava Velte.

Zatvorenici mogu dobiti slobodno kretanje u gradu na 24 sata ili na pet sati, dopust od šest dana u toku jedne kalendarske godine te dopust od sedam dana u toku jedne godine izdržavanja kazne u slučaju teške bolesti ili smrti užeg člana porodice, elementarnih nepogoda i teških socijalnih slučajeva. Mogu tražiti i dva dana u toku jedne godine za vjerske blagdane, za svaki državni praznik slobodno kretanje do jedan dan u toku jedne godine i godišnji odmor u krugu porodice.

Osuđenici mogu podnijeti žalbu ombudsmanu za ljudska prava i Federalnom ministarstvu pravde ukoliko imaju primjedbi na rad Uprave KPZ-a, kao i ako ne dobiju pogodnosti.

Moraju izdržati polovinu kazne

Osobama osuđenima na kaznu zatvora do deset godina za krivično djelo genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin i terorizam, neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga, sprečavanje povratka izbjeglih i raseljenih osoba, te svim osobama osuđenim na kaznu zatvora dužu od deset godina, bez obzira na vrstu krivičnog djela, alkoholičarima i ovisnicima o drogama i višestrukim povratnicima, korištenje vanzavodskih pogodnosti može se odobriti tek nakon izdržane jedne polovine zatvorske kazne. Osuđeni na kaznu do 10 godina mogu dobiti dopust nakon izdržane jedne trećine kazne, a ostali nakon izdržane četvrtine.

Kreho: To mi je van pameti

Advokat Senad Kreho, koji je nekada bio i sudija, smatra da ubici ne treba davati dopust.

- Ljudski govoreći, to mi je van pameti. Poznato mi je da sve mora proći određenu proceduru. Direktor daje odobrenje za dopust na bazi provjere u policiji po mjestu prebivališta, prijeti li mu ko ili ne, može li biti odmazde. Sve oni to provjere. Neće ga pustiti ako zna da mu je ubio brata, a on ga pušta na odmor ili na vikend. Meni je to van pameti, ali oni kažu resocijalizacija, mora jednom izaći, pa dobro, ali i mi smo normalni ljudi, dok neko ne „prevrne“ zbog raznoraznih faktora ili uzroka. Ali, ipak, ako je dvostruki ubica, ljudski, ne ide mi to u glavu - kaže Kreho.