Povodom 21. godišnjice genocida u Srebrenici, Forum žena Društva bosanskohercegovačkih akademika u Austriji u Beču organizirao je simbolično mjesec prije manifestaciju "Stradanje-Nada-Sjećanje“ .
Manifestacija je održana uz veliki broj gostiju u prostorijama Yunuus Emre Instituta- kulturnog turskog centra u Beču.
Važnost sjećanja
Prisutnima se na početku obratio organizator magistar Sanin Merdžan, koji je u svom izlaganju spomenuo važnost sjećanja na dešavanja u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata.
Naglasio je da se Forum žena bh. akademika kao i Društvo bh. akademika u Austriji osim za istinu, zalaže se i za nove perspektive kao i za mir, pomirenje i stvaranje mostova ka pomirenju naroda u BiH.
Za vođenje programa kao i za prevod bila je zadužena Amila Jašarević, studentica iz Sarajeva. Svoje izlaganje nastavio je Esmir Ćatić, doktorant političkih nauka Univerziteta Beč.
Teza njegove doktorske disertacije bila je "Seven eleven. Genocid u Srebrenici. Zločin UN-a“. Ćatić je predstavio svoj naučni rad i govorio o događajima u ratu u BiH.
Spomenuo je da je rat u BiH najobiminiji zločin na evropskom kontinentu nakon strahota Holokausta. U nastavku programa prisutnima se obratio i magistar Haris Bilajbegović, austrijski glumac i režiser.
Haris, iako rođeni Austrijanac, kao mladić susreo se na neki drugi način sa strahotama rata u BiH. Naime, njegov najmlađi daidža je na mostu u Sanskom Mostu izdvojen iz kolone i nestao je.
Priliku da progovori o ratu, da pokaže svoju porodičnu tragediju pronašao je u kratkom filmu“ Most“ koji je snimio. Ovaj film je nominovan za mnoge prestižne nagrade i osvojio je šest nagrada.
Film "Most"
Osim filma "Most“ koji je ovom prilikom prikazan na manifestaciji, Haris je snimio još jedan film "Svjedok“ koji prati čovjeka koji je bio strijeljan i preživio je. Haris je njegovu priču ekranizirao.
Najpotresniji dio ove manifestacije, bio je svakako obraćanje žene žrtve rata. Žena koja je preživjela zlostavljanje u Vlasenici od strane svojih školskih kolega, žena koje je odlučila progovoriti o svemu što je preživjela. Svojim obraćanjem skrenula je pažnju da se genocid nije desio samo u Srebrenici, da su se stradanja desila na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i da se zločin mora i treba ispričati, te da se zločin ne smije zaboraviti.
Specijalni gosti ove manifestacije bili su članovi udruženja žena iz Gračanice „Gračaničko keranje“.
Predsjednica Azemina Ahmetbegović predstavila je udruženje i podsjetila na važnost očuvanja bosanske kulturne baštine.
Kreiranje je jedna od najstarijih tehnika izrade ručnog rada kere/čipke koje polako izumire.
Cilj ovog društva je da očuva ovu tehniku i da osposobi što više mladih osoba kao i da ih ohrabri da se bave ovom tehnikom.
Ovom prilikom članice udruženja su na opšte oduševljenje okupljenih predstavile svoje mnogobrojne radove.
Gostima se obratila i Jasminka Čamdžić, članica udruženja „Gračaničko keranje“, autor cvijeta Srebrenice.
Pričala je o procesu izrade cvijeta, o „zadatku“ koji je dobila i o obavezi koju je preuzela na sebe. Ponosna i zahvalna što je baš ona dobila tu čast, da napravi obilježije, simbol stradanja nevinih ljudi u Srebrenici.
Kraj programa obilježila je Selma Aljović, studentica opernog pjevanja u Beču koja je izvela „Srebrenički inferno“.
Cilj manifestacije „Stradanje-Nada-Sjećanje“ je u svakom slučaju bio podsjećanje na stradanja u ratu u Bosni i Hercegovini.
Priznanjem i pokajanjem do istine.
- Stvaranje mosta prema boljoj i svijetlijoj budućnosti, prema pomirenju, bez ratova i stradanja, poruka je predsjednice Foruma žena bh. akademika u Austriji gospođe Azre Merdžan.
