U Francuskoj su u osam sati otvorena birališta na kojima će glasti građani ove zemlje u prvom krugu najnepredvidljivijih predsjedničkih izbora poslije više godina, na kojem učestvuje 11 kandidata, a izbori se održavaju u vrijeme vanrednog stanja u toj zemlji i u sjenci nedavnog napada.

Poslije napada u Parizu u četvrtak, u kojem je ubijen jedan, a ranjena dvojica policajca, a i usljed prijetnje islamskog ekstremizma poslije napada u protekle dvije godine, kada je nastradalo više od 230 ljudi, glasanje se održava pod izuzetno jakim mjerama sigurnosti sa više od 50.000 policajaca i vojnika koliko ih je mobilisano za danas.

U prvom krugu izbora, četiri kandidata imaju izgleda da uđu u drugi, odlučujući i obavezni krug, koji će uslijediti dvije nedjelje kasnije, a u kojem će na megdan izaći dva kandidata sa najboljim rezultatima iz prvog kruga.

Važan test

Sa 11 predsjedničkih kandidata ukupno - od krajnje ljevice do krajnje desnice - između kojih bira 47 miliona registrovanih glasača, francuski izbori predstavljaju važan test i za Evropsku uniju i za populističke lidere koji priželjkuju njen raspad.

Ovosedmične ankete nagovještavaju, kao najvjerovatniji ishod prvog kruga, da će se nezavisni centristički kandidat Emmanuel Macron 7. maja sučeliti s liderkom krajnje desnice Marine Le Pen, mada je proteklih sedmica trka za nasljednika duboko nepopularnog socijalističkog predsjednika Françoisa Hollandea postala dramatično tijesna.

Macron (39), bivši bankar koji je poslije dvije godine napustio mjesto ministra ekonomije prošlog augusta da bi osnovao sopstveni nezavisni pokret pod nazivom "U marš!", potukao bi Le Penovu ili bilo kod drugog kandidata u drugom krugu, pokazuju rezultati najnovije ankete koju je sproveo američki institut "Haris interactive", dok se s tim predviđanjima podudaraju i prognoze drugih anketa.

Zbog Macronovog relativnog nedostatka iskustva u državnom upravljanju neki glasači se pitaju smiju li da mu, opredjeljujujući se za njega, u ruke daju francuski nuklearni arsenal, stalno mjesto Francuske u Vijeću sigurnosti UN, njenu borbu protiv islamskog ekstremizma i ulogu klučnog igrača u međunarodnim krizama.

Macron sebe predstavlja kao "neprijatelja nacionalizma" i kandidata "otvorene Francuske koja ima svoje interese - sigurnosne, ekonomske i socijalne, koje želi da brani, ali operiše u otvorenom svijetu".

Najnovije istraživanje javnog mnjenja, međutim, pokazuje da su krajnje ljevičarski kandidat za predsjednika Jean-Luc Melenchon, i konzervativni predstavnik desnog centra Fransoa Fijon rame uz rame, za petama Le Penovoj i favoritu Macronu, dok svi kandidati u završnici upućuju biračima posljednje apele da baš njima daju svoj glas.

Anketa "Haris interactiva" danas pokazuje da je Melenchon, koji je od učesnika s neznatnim šansama postao ozbiljan kandidat dijelom zahvaljujući borbenim televizijskim nastupima i mudroj kampanji putem društvenih medija, na ravnoj nozi sa Fijonom što se popularnosti tiče, uživajući podršku 19 posto birača, prenosi Reuters.

Njih dvojica za samo tri posto glasova zaostaju za Le Penovom za koju, prema anketama, namjerava da glasa 22 posto francuskih ispitanika, dok je Macron, sa 25 posto glasova koje Francuzi planiraju da mu daju, učvrstio svoj status favorita.

Fijonov rejting se postepeno popravio nakon što mu je popularnost naglo opala poslije optužbi za nepotizam, a osvrnuvši se na osujećeni ovonedjeljni napad na čijoj su meti mogli biti on i drugi kandidati, ovaj 63-godišnji bivši premijer danas nastoji da sebe što bolje prikaže u svjetlu "čvrstog čuvara sigurnosti i borca protiv ekstremista", za razliku, kako kaže, od Macrona "čiji je stav po tom pitanju nejasan".

Preliminarni rezultati

U završnici kampanje koja je puna preokreta bez presedana, a mogla bi da donese još iznenađenja, glasači su buntovničkog raspoloženja i prilično neodlučni, primjećuje AP.

Birališta su otvorena u osam sati, a prvi preliminarni rezultati se očekuju 12 sati kasnije.

Do tada, druga najveća evropska zemlja i treća najjača ekonomija ostaje na raskršću, tri dana uoči prvog kruga glasanja za novog predsjednika, a njena budućnost u EU - pod znakom pitanja.