Objavljivanje 2.800 dokumenata u vezi s ubistvom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džona Kenedija (John Kennedy) 1963. godine nije razriješilo najveću misteriju u američkoj historiji niti je dalo odgovor na pitanje ko ga je ubio, ali ti dokumenti sadrže zanimljive detalje o načinu rada obavještajnih službi tog vremena.
Dokumentima objavljenim u četvrtak uvečer, nisu otklonjene nejasnoće i demantirane teorije zavjere koje se pletu oko ubistva Kenedija 22. novembra 1963. godine u Dalasu. Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) blokirao je objavljivanje nekoliko stotina dokumenata o tom ubistvu na molbu Centralne obavještajne agencije (CIA) i Federalnog istražnog biroa (FBI), navodeći kao razlog "potencijalno nepovratnu štetu" po nacionalnu bezbjednost da je objavljeno svih 3.100 dokumenata.
U objavljenim dokumentima ima više zanimljivih podataka, a među njima je i bilješka tadašnjeg direktora FBI Edgara Huvera (Hoover), sačinjena svega nekoliko sati pošto je 24. novembra 1963. ubijen Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald), atentator na Kenedija.
Dva dana poslije atentata na Kenedija i nekoliko sati pošto je vlasnik noćnog kluba Džek Rubi smrtno ranio Osvalda u podrumu policijske stanice u Dalasu, Huver je izdiktirao poruku vladi SAD da mora da objavi nešto "da bi ubijedila javnost" da je Osvald ubio Kenedija.
U toj bilješci Huver navodi da je FBI imao agenta u bolnici, u kojoj je ležao teško ranjeni Osvald, nadajući se da će mu on priznati da je ubio Kenedija, ali je Osvald ubrzo umro. Huver je kazao da su on i njegov zamjenik bili zabrinuti jer su htjeli da "imaju nešto kako bi mogli da ubijede javnost da je Osvald zaista ubica".
Huver se dva dana poslije ubistva Kenedija žalio što dotadašnji potpredsjednik SAD, a zatim šef države Lindon Džonson (Lyndon Johnson) razmatra osnivanje komisije za istragu atentata. Huver se tada zalagao da se izvještaj FBI s dokazima o ubistvu preda državnom tužiocu i predsjedniku Džonsonu, i bio je protiv njihovog iznošenja u javnost, smatrajući da bi sadržaj mogao da iskomplikuje međunarodni položaj SAD.
U bilješci je Huver naveo da je Osvald ranije napisao pismo Ambasadi SSSR u Vašingtonu, koje je FBI presreo, pročitao i ponovo zapečatio. To pismo je bilo upućeno zvaničniku sovjetske Ambasade "zaduženom za ubistva i slične aktivnosti u ime sovjetske vlade", rekao je Huver i dodao da bi to, kada bi dospjelo u javnost, iskomplikovalo međunarodne odnose.
Uz to, Huver je kazao da to pismo nije dokaz da je Osvald počinio ubistvo.
U dokumentima objavljenim u četvrtak, pominje se i teorija Lindona Džonsona da je za Kenedijevo ubistvo odgovoran Južni Vijetnam. Po jednom od dokumenata, Džonson je vjerovao da je Kenedi odgovoran za ubistvo predsjednika Južnog Vijetnama Ngo Din Dijema, izvršenog 20 dana prije atentata u Dalasu, i da je ubistvo predsjednika SAD bilo osveta.
Nekadašnji šef CIA Ričard Helms (Richard) rekao je 1975. godine da je Džonson imao običaj da priča "da je razlog što je (Kenedi) ubijen bio taj što je prethodno naredio ubistvo predsjednika Dijema" i da je "to bilo ispunjenje pravde".
"Ne znam odakle mu ta ideja", kazao je Helms 1975. godine.
Dijem i njegov brat ubijeni su 2. novembra 1963. godine poslije puča koji su izveli južnovijetnamski generali.
Američki historičar Ken Hjuz (Kenn Hughes) navodi da je Kenedijev odnos prema ubistvu Dijema i danas predmet debata. Mjesec dana prije ubistva Dijema, južnovijetnamski generali koji su planirali puč, rekli su CIA da će zbaciti Dijemovu vladu ako im SAD budu garantovale da će nastaviti da im pomažu u Vijetnamskom ratu, a Kenedi im je tu pomoć obećao, rekao je Hjuz.
Hjuz dodaje da se i danas vode debate o tome da li je Kenedi insistirao da se zbacivanje Dijema obavi bez krvoprolića ili je prepustio vojsci Južnog Vijetnama da sama odluči šta će učiniti poslije puča.
Jedan od dokumenata koji je trebalo da bude objavljen u četvrtak, a čije je objavljivanje Tramp stopirao, mogao bi da rasvijetli to pitanje, pošto je riječ o izvještaju CIA o umiješanosti američke vlade u državni udar kojim je zbačen Dijemov režim.
Među objavljenim dokumentima nalazi se i pismo Edgara Huvera iz 1966. godine, upućeno savjetniku tadašnjeg predsjednika Džonsona, u kojem se navodi da sovjetska obavještajna služba KGB tvrdi da posjeduje informaciju koja Džonsona povezuje s ubistvom Kenedija.
Huver je u pismu naveo da je izvor FBI, koji je ranije dostavljao pouzdane informacije, javio da su zvaničnici KGB tvrdili 1965. godine da imaju informaciju "koja ukazuje" da je Džonson imao određenu ulogu u atentatu.
Džonson je dugo u fokusu nekih teorija zavjere, ali za sada nisu otkrvene kredibilne informacije koje ga povezuju s ubistvom u Dalasu.
Atentat na Kastra
U dokumentu CIA iz 1975. godine, koji je 1997. godine postao dostupan javnosti, opisuje se kako je ta agencija ponudila podzemlju 150.000 dolara za ubistvo višedecenijskog lidera Kube Fidela Kastra (Castro), ali su mafijaši insistirali da to učine besplatno.
Taj dogovor je u maju 1962. godine predstavljen tadašnjem ministru pravde SAD Robertu Kenediju, bratu predsjednika Džona Kenedija, koji je prije toga, u cilju zbacivanja Kastra, već izveo neuspješnu invaziju na kubanski Zaliv svinja, i nekoliko neuspjelih pokušaja atentata na Kastra.
Prema dokumentu CIA, SAD su najmanje dva puta pokušale da ubiju Kastra početkom 1961. godine, uz pomoć mafijaškog bosa iz Čikaga Sema Đankane i njegovog saradnika. CIA je s njima stupila u kontakt godinu dana ranije, pošto je Đankana preko posrednika tražio od CIA da ozvuči hotelsku sobu jednog komičara za kojeg je sumnjalo da ima aferu s njegovom ljubavnicom.
Kada mu je kasnije "sve to" rečeno, Kenedi je bio "nesrećan, jer je u to vrijeme osećao da postiže veoma dobre rezultate u borbi protiv mafije".
"Njegov (Kenedijev) komentar je bio da, ako se bilo kada u budućnosti budemo petljali s mafijom, prvo dođemo kod njega", navodi se u dokumentu CIA.
Posljednji objavljeni dokumenti o ubistvu Kenedija pokazuju i da je britanski list "Kembridž njuz" primio anoniman poziv o "velikoj vijesti" u SAD nešto prije atentata. Među 2.800 objavljenih dokumenata nalazi se poruka direktoru FBI Huveru, datirana na 26. novembar 1963. godine, o pozivu koji je list dobio na dan atentata 22. novembra.
U poruci se navodi da je osoba koja je zvala rekla da "novinar Kembridž njuza treba da pozove američku ambasadu u Londonu zbog velike vijesti" i da je potom spustila slušalicu, kao i da je britanska obavještajna služba izračunala da se poziv dogodio 25 minuta prije nego što je Kenedi ubijen u Dalasu.
