Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) izjavio je da sve zemlje zapadnog Balkana prije ulaska u EU moraju da riješe granične sporove.
Osim toga, Junker je u Evropskom parlamentu ukazao i na neriješeni granični spor između Hrvatske i Slovenije, iako su one članice Evropske unije.
Predsjednik EK i bugarski premijer Bojko Borisov predstavili su program bugarskog predsjedavanja Unijom.
Borisov je tom prilikom upozorio da je zapadni Balkan krajnje osjetljivo područje “sa kojeg bi se nestabilnost prelila i u EU”.
"I vidite šta se juče dogodilo, jedan pucanj je cijelu situaciju dramatično promijenio", rekao je Borisov poslanicima EP, misleći na ubistvo jednog od lidera kosovskih Srba Olivera Ivanovića.
Junker je naveo da "zemlje zapadnog Balkana zaslužuju da im se otvori istinska evropska perspektiva, mada, naravno, do ulaska u članstvo EU neće moći da dođe do kraja mandata EK i EP, jer uslovi neće biti ispunjeni".
"Cilj jeste da zemlje zapadnog Balkana postanu članice Unije i one će to moći da ostvare kad se tamo provedu reforme i to će se odvijati postepeno ", rekao je Junker u Strazburu i podsjetio da članice EU mogu postati samo zemlje u kojima je na snazi vladavina prava.
Bugarski premijer Bojko Borisov je poslanicima EP rekao da "imamo više mogućnosti, ali moramo biti iskreni prema zemljama zapadnog Balkana i reći im šta će se dogoditi, hoće li biti prijema novih članica u EU ili ne i šta treba činiti", podvukavši da "perspektive za članstvo postoje", prenosi B92.
Predsednik EK Junker je rekao da Evropska unija ima zajedničke projekte sa zemljama tog područja, kad je riječ o sigurnosti, imigraciji, transportu, digitalizaciji, energiji i posebno je stavio do znanja da je "sastavni dio i uvriježenje vladavine prava, a to je temelj Unije koja je istinski jedna zajednica prava i to je toliko temeljna vrednost da jedino zemlje koje to poštuju mogu da postanu članice EU".
Bugarski premijer Bojko Borisov je poslanicima EP u Strazburu rekao da je "Balkan jedno veoma osjetljivo područje i svaka nestabilnost u tom regionu bi se odrazila na stabilnost Evropske unije"
Doći će Rusiija, Kina, Arabija
"Mi moramo zajamčiti sigurnost Balkana, jer time osiguravamo sigurnost Evrope, pošto bi u protivnom došlo do nesigurnosti, masovnog priliva inostranih naoružanih boraca i jačanja ekstremizma", kazao je Borisov i zapitao se ;"šta će se desiti ako tim zemljama ne pomognemo".
"Ako mi ne pomognemo tim zemljama, učiniće to drugi, Rusija, Kina, Saudijska Arabija", istakao je on.
On je istakao da mladi u zapadnobalkanskim zemljama treba da dobiju mogućnost i da je "nedozvoljivo da mladi odande odu i tamo ostane samo staro stanovništvo".
Junker je naveo da će prije samita Evropska unija- zapadni Balkan u maju imati niz posjeta zemljama tog regiona, od kraja ebruara do početka marta.
On je objasnio da želi "da se na licu mesta osvjedoči kako tamo stoje stvari i koja su istinska očekivanja tamošnjih zemalja i da će im prenijeti i "šta mi, EU očekujemo, da se ulazak u članstvo ne događa preko noći, jednim potezom neke čarobne palice. Treba im reći na najprijateljskiji način da svi granični sporovi moraju biti riješeni prije ulaska u članstvo."
"Vidimo mutnu postojeću situaciju između Hrvatske i Slovenije, među kojima i dalje postoji sukob oko utvrđivanja granica, pa ću ponoviti da se svi granični sporovi moraju riješiti prije učlanjenja", rekao je on i istakao da "ono što je na snazi prije ulaska u članstvo, na snazi je i nakon učlanjenja u EU".
Junker se temeljito osvrnuo na velike zamjerke koje u institucijama EU postoje u odnosu na Poljsku, jer je zaključeno da se promjenama poljskog ustava i novim zakonima dovode u pitanje vladavina prava i nezavisnost sudstva.
Borisov je ponovio da "stanovnici zapadnog Balkana vjeruju da će ući u članstvo EU, osjećaju se kao Evropljani i oni to jesu", kao i da su "neke zemlje kandidati za članstvo ostvarile veliki napredak, a druge nisu".
On je rekao i da je jučerašnje potpisivanje sporazuma Bugarska-Makedonija o dobrosusjedstvu dokaz da rješenja za sve mogu naći kroz dijalog i izrazio nadu da će se riješiti i spor između Atine i Skoplja oko imena Makedonije, kako bi Makedonija mogla krenuti putem članstva u EU i NATO.
Borisov je poslanicima Evropskog parlamenta iznio i stav da, uprkos neslaganjima među članicama EU i sankcijama prema Rusiji, "treba srediti odnose s našim najvećim susjedom" i dodao da bugarsko predsjedništvo Unije već ulaže napore u tom cilju.
