Prilično neočekivana najava susreta američkog predsjednika Donalda Trampa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una zadivljujući je korak naprijed u diplomaciji Bijele kuće.
SAD i Sjeverna Koreja zakleti su neprijatelji od nastanka korejske države. Dvije su zemlje bile u ratu od 1950. do 1953. godine, a Sjeverna Koreja je nakon decenijama prkosila sankcijama i prijetnjama sa Zapada.
Zadnjih godina Pjongjang je razvio nuklearno oružje i balističke projektile koji mogu dosegnuti tlo Sjedinjenih Država, a ta je činjenica moćno pregovaračko oružje u rukama Kim Jong-una.
Iako je, nakon veoma zapaljivih izjava na Twitteru i prijetnji Sjevernoj Koreji, malo ko mogao očekivati da će Tramp postati prvi predsjednik SAD u historiji koji se sastao sa sjevernokorejskim predsjednikom, a upravo se to desilo.
Američki je predsjednik prije gotovo 20 godina, u jednom intervjuu za NBC, kazao kako bi pregovarao sa Sjevernom Korejom do "iznemoglosti", a čini se kako stavove o pregovorima sa ovom dalekoistočnom državom nije promijenio.
Iako su pojedini američki mediji, prije svih CNN i The New York Times, prilično skeptični glede sastanka Tramp- Jong-un, međunarodne diplomate pozitivno gledaju na najavu sastanka dva lidera.
Američki saveznici na Dalekom istoku, Japan i Južna Koreja, svakako žele smirivanje tenzija, a sigurno im nije bilo ugodno kada je Kim testirao svoje rakete koje su letjele preko teritorija Južne Koreje i Japana, pa nije ni čudno što ove dvije države blagonaklono gledaju na Trampovu inicijativu da smiri situaciju na korejskom poluostrvu.
S druge strane i Kina je pozdravila najavu sastanka dva lidera.
Kina je decenijama najveći najvažniji saveznik Sjeverne Koreje, ali službeni Peking strahuje od eventualnog urušavanja sjevernokorejskog režima, što bi značilo milione izbjeglica i nestabilnost na kineskim granicama.
Nakon što je Južna Koreja najavila održavanje historijskog međukorejskog samita, Peking je saopćio kako "podržava i navija za ideju razgovora".
Ono što Kina nikako ne bi željela, jeste povećanje broja američkih trupa u Južnoj Koreji i Japanu, a to ne želi ni Tramp.
Još tokom svoje predizborne kampanje Tramp je najavljivao smanjivanje američke vojne prisutnosti na Dalekom istoku, pa je u jednom trenutku čak predložio da SAD dadnu nuklearano oružje Japanu i Južnoj Koreji, kako bi se mogli odbraniti od Sjeverne Koreje.
Na svu sreću, od te je ideje odustao, pa se okrenuo onom što je najavio 1999. godine, diplomatiji i pregovorima.
Nije nikakva tajna ni novost da Tramp nije klasični političar, ali to nije ni Kim. U nekim stvarima su njih dvojica dosta slični, pa zato bi mogla i postojati mogućnost da se uspiju dogovoriti i da tenzije u Koreji postanu stvar prošlosti.
Obojica izuzetno cijene lojalnost, članovi porodice su im najbliži savjetnici i njima najviše vjeruju, oba vole teatralnost i ne libe se reći medijima sve što im je na umu.
Iako je od imenovanja za predsjednika SAD napravio dosta gafova, Donald Tramp bi mogao ući u historiju kao američki predsjednik koji je riješio jedan od najdužih sporova na planeti, onaj između dvije Koreje. I to bez nuklearnih bombi i prolijevanja krvi.
