Prosječne temperature u Sudanu će do 2060. godine prema procjenama porasti za najmanje 1,1 stepen, a možda i za 3,1 stepena, a zapravo su klimatske promjene koje ta zemlja trpi već danas uzrok preseljenja 600.000 osoba.

Riječ je o klimatskim izbjeglicama, o izrazu koji se još prije samo kakvih pet godina činio potpuno egzotičan. Sudan se nalazi u Sahelu, prelaznom klimatskom pojasu između Sahare na sjeveru i tropskih područja na jugu, bio je pun baobaba i akacija, mjestimično čak i sa travnatim područjima. 

Mnoga od tih područja danas se vrlo brzo mijenjaju u pustinje, propada i prirodna raznolikost i uslovi za poljoprivredu i stočarstvo. Zemlja koja je posljednjih decenija dovoljno propatila od ratova, a u pokrajini Darfur se 2003. dogodio i genocid, sada trpi i glad zbog klime.

Sudan je već danas 15. najnesigurnija zemlja na svijetu po stabilnosti prehrane svog stanovništva i ubuduće će biti samo još i gore. Kako se na klimatske promjene uvijek nadovezuju i opasnosti od epidemija, na listi bolesti koje prijete Sudanu u bliskoj budućnosti su malarija, žuta groznica i kolera.

Pritome, područja koja su tradicionalno pustinjska ili polupustinjska, ali su danas ipak naseljiva, uskoro bi mogla da postanu sasvim nemoguća za život. Taj pojas pustinje bez ikakvih biljaka, životinja ili ljudi protezao bi se od Maroka sve do Saudijske Arabije. A i to sve ukupno je tek kap u moru problema koji se otvara s klimatskim promjenama.