Prije samo dvije godine potpisan je Pariski sporazum o klimi i barem za trenutak se činilo da smo dobili pravi pokret za spas planete od katastrofalnih klimatskih promjena.
No, već i prije potpisivanja sporazuma, za vrijeme njegovog sklapanja na 21. klimatskoj konferenciji u Parizu (COP21), mnogi su upozoravali da je dogovorena granica maksimalnog povećanja globalne temperature preko koje se ne smjelo ići od dva Celzijeva stepena ozbiljno nedovoljna.
Predstavnik Maršalovih Otoka, jedne od pacifičkih državica koje su posebno ugrožene porastom mora zbog globalnog zagrijavanja, nije birao riječi o ovom nedovoljno ambicioznom cilju: nazvao je zatopljenje od dva stepena genocidom.
Međutim, najnoviji i najalarmantniji izvještaj Međuvladinog panela UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) potvrdio je ovu optužbu. Ili, bolje rečeno, ona je sada pojačana, piše Dejvid Valas Vels (David Wallace Wells) za "New York Magazine".
Na kocku su stavljene stotine miliona života, stoji u ovom izvještaju, ako se svijet zagrije za više od 1,5 stepeni od predindustrijskog doba, kada su ljudi počeli zagrijavati atmosferu emitiranjem ugljika iz fosilnih goriva u atmosferu.
A, ako se trenutni trendovi nastave, do zagrijavanja od 1,5 stepeni doći ćemo već 2040. Gotovo svi koraljni grebeni, ključni za okeanske ekosisteme, dotad će odumrijeti zbog fenomena poznatog kao izbjeljivanje korala, do kojeg dolazi zbog povećavanja kiselosti okeana koji je, pak rezultat povećanja koncentracije CO2 u okeanima.
Požari i toplotni valovi poharat će planetu, a interakcija poplava i suša dramatično će ugroziti globalnu proizvodnju i sigurnost hrane. Da bismo izbjegli ovaj katastrofalni scenarij, prema izvještaju klimatskih naučnika okupljenih u IPCC-u, morali bismo potpuno transformirati globalnu ekonomiju, poljoprivredu i kulturu na način za koji nema dokumentiranog historijskog presedana.
