Svaka era ima karakterističnu industriju. Nakon firmi koje su gradile pruge pa proizvodile automobile, potom radio i TV aparate, ITC kompanije…sada je došlo vrijeme za startapove.  

Ali, šta baš ovu granu čini tako drugačijom u odnosu na druge kompanije, uključujući mala i srednja preduzeća? Riječ je o vrijednostima koja su duboko ugrađena u sami DNK privrede i povezane s našim digitalnim dobom i trasira put za naše budućnosti.

Sudbina im je da rastu  

Po svojoj prirodi, startapi su ambiciozni. Sudbina im je da rastu, ako je ikako moguće brzinom rakete. Krajnji cilj im je da postanu globalni i budu u centru vlastitog eko-sistema. A ako je moguće, čak i da dominiraju njime.

Nadalje, startapi postoje kako bi promijenili stvari, riješili probleme, od mobilnosti preko klimatskih promjena do povezivanja ljudi. Pogledajte "Spotify" ili "Blablacar". Da navedem samo neke od uspješnih startapova. Obje su firme nastale na isti način: motivirani željom da riješe probleme potreba konzumenata, osnivači su ih pokrenuli.

Onda, vođenje startapa veoma je riskantan poslovni potez. Neuspjeh je uvijek izvjesniji od pobjede. Ali, strah od propasti nebitan je u odnosu na želju da se nauči iz tog procesa. Jer, to je način za uspjeh.

U konačnici, startapi su i veliki izvor inspiracije za sve nas. Današnja mitologija o jednorozima i herojima junake smješta u garaže iz kojih se oni bore protiv velikih nemani.

Naravno da je naša moderna ekonomija mnogo više od startapa. Ali, te firme su temelj naših moći da iz digitalne revolucije izvučemo najbolje. U konačnici, oni su od suštinskog značaja u osiguravanju da Evropa sutra bude digitalni šampion. Takvo što je od presudnog značaja za držanje koraka u tehnološkoj utrci te osiguranju da je naša budućnost temeljena na našim, a ne tuđim vrijednostima.

I ovdje moramo priznati da se Evropa suočava s velikim izazovima i da na njih ne odgovara adekvatno. Među 226 "jednoroga" svijeta 2018., samo je 13 evropskih. To je manje od 3 posto ukupne vrijednosti. Ogromna većina ih je iz Kine i SAD. A kada se gleda u trendove, ne dobiva se pozitivna slika. Snažno zaostajemo i za SAD.

Stoga ovo mora biti i poziv na buđenje svima nama da uradimo puno više i bolje kako bismo ohrabrili i ojačali startape u Evropi.

Istinsko jedinstveno tržište

Kako bismo to uspjeli, prvo, moramo zaista imati jedinstveno tržište. Nema startapa koji može rasti u Evropi s ovakvim nivoom fragmentiranosti, prepreka i pravnih nesigurnosti. Sa zakonodavcima moramo uložiti svu našu energiju u to da se 60 inicijativa jedinstvenog digitalnog tržišta provedu u djelo već u narednim mjesecima.

Drugo, moramo osigurati dovoljno privatnih i javnih investicija kako bi se finansirao rizični razvoj startapova. Izvan i iznad Junkerovog (Juncker) plana, mi smo napravili hrabar prijedlog da se u narednom višegodišnjem finansijskom okviru (MFF) izdvoji 9 milijardi eura za prijedlog Programa digitalne Evrope i to u oblastima vještačke inteligencije, cyber-prostora i visokosoficiticiranih kompjutera. I već sada možemo vidjeti da se novac za finansiranje startapova ide i u područja istoka Evrope. Već u prvoj fazi, s 10, on je porastao na 283 miliona eura u samo pet godina.

Uzet ću primjer Bugarske. Evropski investicijski fond potpisao je 11 ugovora s finansijskim posrednicima kojim će se pokrenuti investicijski zamah od 1,2 milijarde eura i finansirati nekih 7.000 kompanija. Većinom se radi i malim i srednjim preduzećima.

Evropski regionalni fond je također iskorišten za pomoć u pristupu finansija za firme. Stvara se savjetodavno tijelo koje će pomoći regionu u pametnim ulaganjima. Naprimjer, bugarske informativno-tehnološke kompjuterske firme, ali i telekomi gdje kao država možemo značajno napredovati. I zato istraživački fondovi EU pomažu bugarskim digitalnim inovatorima. Habovi digitalnih inovacija, poput "Sofia Tech Park", počeli su pomagati malim i srednjim preduzećima u aktivnostima na poboljšanju poslovanja i prilagođavanju digitalnom dobu. Kao rezultat, stvorena su još dva haba - jedan u Varni i dva u Sofiji.

"Coursedot", IT trening centar iz Sofije, jedan je od primjera uspjeha. Ta je firma dobila svojih prvih 100.000 eura iz Evropskog investicijskog fonda.

Naravno, svjesni smo da nije dovoljno sami imati izvor novca. Menadžeri startapova trebaju biti osposobljeni i da ubrzaju reakciju između novca i inovativnosti. To je platforma na kojoj "Startap Europe" nastupa. Već su pomogli više od 700 evropskih startapova da pristupe izvorima finansija u posljednje tri godine i privuku 160 miliona privatnih investicija. Ovaj projekt koji finansira EU doprinio je i širenju poduzetničke kulture hiljade mladih profesionalaca i studenata spoznalo je da je moguće osnovati firmu u Evropi, ali i kako napraviti projekt da on raste.

U Sofiji 15. novembra Evropa je imala bitan "dejt" s startapima. Analizirali smo šta smo postigli do sada i kako dalje. Zajedno s premijerom Borisovom, predvodit ću četvrti samit startapova Evrope. On će okupiti više od 500 ključnih igrača evropskog startap eko-sisitema. Među njima će biti i najbolji najbolji evropski inovatori, investitori, mediji, predstavnici EU, kao i političari brojnih država.

Odlična prilika za poduzetnike  

Za poduzetnike, to je odlična prilika za širenje mreže kontakata, posebno među ljudima koji grade novu evropsku ekonomiju. Oni mogu tako naći i nove izvore finansiranja svojih projekata. Za političare, poput mene, bit će to izuzetna prilika da saslušam ljude iz svijeta startapova, njihove prijedloge i ideje kako da stvari budu još bolje.

Naročito mi je drago da će naš ovogodišnji fokus biti i dalje na centralnoj i istočnoj Evropi te zapadnom Balkanu. Svi će oni itekako biti prisutni na samitu, kako na poslovnom tako i na političkom nivou. Tu će biti puno konkretnih rasprava kako da se uveže, te Digitalnom agendom za zapadni Balkan, koju smo pokrenuli prošlog juna. Region ima ogromne potencijale i veliki broj izrazito talentiranih ljudi koji posjeduju visokosofisticirane kompjuterske vještine i znanja. Balkan ima i veoma dinamičnu zajednicu startapova koja raste, a naruku joj ide ubrzana izgradnja infrasturkture, povezanosti i pristupa velikim tržištima.

Od Beograda do Prištine iznikla je mreža habova startapova, već ih je više od 1.200 i taj broj raste širom šest država regiona.

Kako bih konsolidirala ovu mrežu širom centralne i istočne Evrope, te na zapadnom Balkanu, pokrenut ću mreže startapova za ove dijelove Evrope. Članovi iz 14 država već se obavezuju da će uvezivati startapove, ohrabrivati poduzetništvo i educirati ljude kako bi stvorili sinergiju i povećali dostupnost novca. To je bitan korak u ostvarenju našeg plana Evrope kao startap kontinenta, u koji će u cijelosti biti uvezani istočni dijelovi Evrope, kao i zapadni Balkan.

Kada gledam u izazove koji se postavljaju u nastojanju da od Evrope stvorimo startap kontinent, jedna rečenica mi pada naum: "Uspjeh nije konačan, propast nije smrtonosna. Riječ je o hrabrosti i samo je ona bitna". Kada bi Vinston Čerčil (Winston Churchill) sada živ, ne bi me iznenadilo kada bi i on imao svoj startap. I ova rečenica je i dalje izvor inspiracije. Ona odražava na najbolji način da Evropa svoje duboke korijene može pronaći u motivu da startapi budu uspješna priča o našem neuništivim borbenom duhu i vjeru u budućnost.