Novi izvještaj o ruskoj kampanji dezinformacija tokom predsjedničkih izbora u SAD, pripremljen za Senat, pokazuje veličinu te operacije piše "Washington Post".

Izvještaj, čiji je nacrt dobio "Washington Post", prvi je koji se zasniva na istraživanju miliona postova koje su vodeće tehnološke firme dale Odboru Senata za obavještajne poslove. 

Taj izvještaj konstatira da su u ruskoj kampanji dezinformiranja 2016. sve glavne platforme društvenih medija korištene za postavljanje tekstova, slika i videosnimaka prilagođenih interesiranjima američkih birača tako da bi se pomoglo da Donald Tramp (Trump) bude izabran za predsjednika, a "još vrednije su radili da ga podrže pošto je došao na položaj", piše list.

Odbor Senata kojem je predat izvještaj još nije rekao podržava li te nalaze, a planira da ga objavi tokom ove nedjelje. 

Facebook, Google i Twitter su prošle godine otkrili da su identificirali rusko miješanje na svojim internet-stranicama.

Izvještaj prati porijeklo ruskih operacija za online utjecaj još od ruske unutrašnje politike 2009. i kaže da su se ambicije prebacile na američku politiku već 2013. preko Twittera. 

Od tvitva koje su kompanije dale Senatu, 57 posto je na ruskom jeziku, a ostalo na engleskom i drugim jezicima.

Napori za manipulaciju Amerikanaca naglo su porasli 2014. i narednih godina, kako su timovi operativaca širili aktivnost na više platformi i korisničkih naloga, kako bi ciljali na veće dijelove glasača SAD po geografiji, političkim interesiranjima, rasi, religiji i drugim faktorima. Rusi su počeli sa Twitterom, zatim su dodali Youtube i Instagram, prije nego što su konačno uveli i rad na Facebooku, navodi se u izvještaju.

Facebook je za njih bio posebno efikasan u ciljanom usmjeravanju konzervativaca i Afroamerikanaca, zaključuje se u izvještaju. 

Na 20 najpopularnijih takvih stranica generiralo se 39 miliona "lajkova", 31 milion "šerovanja", 5,4 miliona reakcija i 3,4 miliona komentara. Zvaničnici Facebooka su rekli Kongresu da je ruska kampanja stigla do 126 miliona ljudi na Facebooku i još 20 miliona na Instagramu.

U izvještaju se izražava i načelna zabrinutost zbog općeg rizika od društvenih medija po politički diskurs unutar država i između njih, uz upozorenje da su kompanije koje su nekada smatrane sredstvom oslobođenja, sada prijetnja demokratiji - piše list. 

- Društveni mediji su postali prirodna infrastruktura za razmjenu svega - od kolektivnih žalbi i koordinacije građanskog angažmana, do kompjuterskog sredstva za društvenu kontrolu, kojim manipuliraju vješti politički konsultanti i koje je dostupno političarima i u demokratijama, i u diktaturama - piše u izvještaju - prenio je "Washington Post".