Cijene nafte su na svjetskim tržištima prošle sedmice potonule više od 10 posto, zaronivši na najviše nivoe od septembra prošle godine, jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija izazvati pad potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 10,75 posto, na 53,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 11 posto, na 45,60 dolara.
Kao i svjetske berze dionica, naftna su tržišta snažnim pritiskom zbog strahovanja ulagača od posljedica usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Dodatno otežava i zatvaranje pojedinih državnih službi u SAD jer se republikanci i demokrati u Kongresu nisu uspjeli dogovoriti o finansiranju u idućoj godini.
Osim zbog nesklonosti ulagača prema riziku, oscilacije cijena pojačane su i zbog slabijeg trgovanja uoči božićnih i novogodišnjih praznika.
- Reći da je raspoloženje pomalo negativno bilo bi uistinu preblago - konstatira Stiven Ines (Stephen Innes) iz OANDA-e.
U dva mjeseca cijene pale više od 30 posto
Od početka oktobra, kada su dosegnule najviše razine u četiri godine, cijene su nafte pod pritiskom. U posljednja dva mjeseca potonule su više od 30 posto jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.
S druge strane, zaredali su podaci koji ukazuju na usporavanje rasta globalne ekonomije, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Stoga se ulagači plaše da će ponuda ponovno biti znatno veća od potražnje, kao i prije nekoliko godina.
Zbog toga su nedavno Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri dogovorili smanjenje proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno. Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju za 800 hiljada barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 hiljada barela.
No, to smanjenje stupa na snagu od početka iduće godine, a u međuvremenu zalihe nafte snažno rastu.
Zbog toga na tržištu ponovno vlada bojazan da će, uprkos smanjenju proizvodnje, ponuda biti veća od potražnje, što je i dosad pritiskalo cijene.
- Prema OPEC-ovim prognozama, globalne zalihe nafte rast će u prvoj polovini 2019. godine za 500 hiljada barela dnevno. To će se povećanje nadovezati na ionako obilne komercijalne zalihe Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) - upozorava Stiven Brenok (Stephen Brennock) iz londonske brokerske kuće PVM Oil.
OPEC smanjuje, SAD povećavaju proizvodnju
I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD je povećavaju i učvršćuju poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu zahvaljujući snažnom rastu proizvodnje iz škriljaca.
SAD trenutno proizvode 11,6 miliona barela nafte dnevno, više od Saudijske Arabije i Rusije, a očekuje se i daljnji rast.
U petak je firma "Baker Hughes" objavila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD pao za njih 10, na ukupno 883 postrojenja, znatno više nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 770.
