Koronavirus će se vratiti i ponovo opasno zaprijetiti javnom zdravlju kad se ukinu mjere socijalnog distanciranja pa će one, vjerovatno, biti potrebne do 2022. godine, objavili su naučnici s Harvarda. Njihova studija objavljena je u vrijeme kad nekoliko evropskih i šest američkih saveznih država razmatra djelimično ukidanje mjera i ponovno pokretanje privrede.
Simulacija koju su objavili u časopisu "Science", predviđa da će Covid-19 postati sezonska bolest, poput srodnih koronavirusa koji izazivaju običnu prehladu, i da će transmisija biti češća u zimskim mjesecima.
- Predviđanje da će se pandemija završiti ovog ljeta nije u skladu s onim što za sada znamo - rekao je jedan od autora Mark Lipstič (Marc Lipstich).
Ali, mnogo toga je još nepoznato, uključujući i to kakav nivo imunološke zaštite imaju oni koji su bolest preboljeli i koliko dugo ona traje, napisali su autori.
S obzirom na mnoge nepoznanice, kako bi procijenili buduće širenje virusa, naučnici su modelirali različite procjene stečenog imuniteta, koliko će infekcija jenjavati u toplijim mjesecima i nivoe socijalnog distanciranja.
Prema svim simulacijama, uključujući jednokratno socijalno izoliranje i povremeno socijalno distanciranje, zaraza je ponovo buknula nakon što su ukinute restrikcije.
Posebno velik val bolesti vratio se zimi, uzorak koji je već viđen za vrijeme pandemije španske gripe 1918., kada je zaražena četvrtina svjetskog stanovništva, a umrlo je 100 miliona ljudi.
Model je prikazao i posljedice preduge izolacije. Razdoblje od 20 sedmica socijalne izolacije i ekonomskog zatvaranja bio je toliko učinkovit u suzbijanju virusa "da u populaciji nije razvijen skoro nikakav imunitet", a to je, zauzvrat, u idućem valu bolesti opet izazvalo preopterećenje odjela intenzivne njege, bolnica i zdravstvenog sistema.
Jedno je sigurno, virus je došao kako bi ostao. Malo je vjerovatno da će nivo kolektivnog imuniteta biti dovoljno rasprostranjen i jak da Covid-19 "izumre" nakon prvog vala, kao što se dogodilo sa SARS-om 2003.
godine.
Nekoliko javnozdravstvenih mjera može se poduzeti kako bi se poboljšala prognoza, navode naučnici. To uključuje više dijagnostičkog testiranja, rigorozno praćenje kontakata oboljelih, širenje kapaciteta na odjelima intenzivnog liječenja, precizno testiranje na antitijela, pronalaženje učinkovitijih metoda liječenja i najveću nadu - vakcinu.
- Ne zauzimamo stajalište o prihvatljivosti pojedinog scenarija s obzirom na ekonomski teret koje socijalno distanciranje donosi. Ali, naglašavamo potencijalno katastrofalan teret na zdravstveni sistem ako mjere distanciranja budu neučinkovite ili ako ne budu na snazi dovoljno dugo - zaključili su naučnici.
