Florijan Kramer (Florian Krammer), virolog s Medicinskog fakulteta "Icahn" u Njujorku, trenutno sa svojim timom istražuje mogućnosti liječenja od koronavirusa. U intervjuu za Deutsche Welle on je govorio o terapiji koja se već koristi, kao i o cjelokupnoj situaciji na svjetskom nivou.

Političari širom svijeta tvrdili su na početku pandemije da je novi koronavirus isto što i sezonska gripa. Šta znamo o ovom virusu i koliko se razlikuje od sezonske gripe?

- Trebalo bi da se slušaju naučnici, a ne političari. S molekularnog stanovišta, ovaj virus se potpuno razlikuje od sezonskog gripa. Kad je objavljen genetski materijal virusa, svi u naučnoj zajednici su znali o čemu se radi. Najdrastičnija razlika je u tome što u populaciji apsolutno nema imuniteta, a nema ni lijekova ni vakcina i zato se on širi vrlo lako. Situacija je samim tim daleko opasnija - rekao je on. 

Smatra se da ovaj virus potječe s pijace u Vuhanu. Zar nije bilo moguće spriječiti širenje virusa?

- U Vuhanu su zabilježeni slučajevi zaraze koji nisu bili povezani s tom pijacom. Ovdje se radi o virusu koji vjerovatno dolazi od šišmiša, ali ljudi mogu da dođu u kontakt sa njim i u Evropi. Mislim da je pogrešno reći da se sve to dogodilo zbog prehrambenih navika u Kini. Treba imati na umu da je pandemija svinjske gripe došla s farme svinja u Meksiku, a to je životinja koja dolazi u blizak kontakt s ljudima i na Zapadu. Dakle, još nije službeno dokazano da je koronavirus došao s te pijace, to treba detaljno istražiti - rekao je Kramer.

Genetski materijal ovog virusa nazvanog SARS-CoV-2 je čak 70 posto isti kao SARS iz 2003. godine. Nauka je imala 17 godina na raspolaganju za razvijanje lijekova i vakcina, ali nas je ova pandemija ipak iznenadila. Kako je to moguće?

- Ova dva virusa jesu usko povezana, ali nije istina da se nauka nije bavila SARS-om. Poslije epidemije SARS-a iz 2003. i nakon epidemije MERS virusa s Bliskog Istoka, radilo se na pronalasku vakcina i lijekova. Dosta smo naučili iz testiranja na životinjama. To je razlog što vakcinu možemo imati za jednu a ne deset godina. Međutim, nakon što je širenje oba virusa bilo pod kontrolom, više nije bilo finansiranja i političke volje za nastavak istraživanja. Ovo je rijedak slučaj u historiji gdje imamo dovoljno finansijskih sredstava za razvoj vakcina za određenu bolest - rekao je on. 

Koliko je realno da ćemo uskoro imati vakcinu?

- Vrlo je realno, jer vakcina nije u fazi istraživanja, nego u kliničkim ispitivanjima. Klinička ispitivanja su dugotrajna i imaju nekoliko faza, jer vakcina mora da bude sigurna prije nego što se vakciniše veliki broj ljudi. S obzirom na to da se oko 40 kompanija bavi pronalaženjem, ne mislim da će razvoj biti problem. Međutim, to je proces koji traje petnaestak godina, a sada ga moramo završiti za nekoliko mjeseci, što predstavlja izazov i zahtijeva strpljenje. 

Broj zaraženih u svijetu i dalje raste. Je li moguće potpuno zaustaviti virus socijalnim distanciranjem i samoizolacijom?

- Širenje virusa se više ne može u potpunosti zaustaviti i nije ga bilo moguće zaustaviti ni krajem februara. Ipak, zalažemo se za ove mjere, jer moramo da izravnamo epidemiološku krivulju o kojoj svi govore. Ako se virus nekontrolirano širi, dobija se veliki broj teško oboljelih u kratkom roku koji preplavljuju zdravstveni sistem, a time bi i stopa smrtnosti bila veća. Sada se radi na tome da se ublaži šteta koju će virus nanijeti. Do tada je moguće da će se veliki postotak populacije zaraziti, a dalje širenje ćemo zaustaviti kada vakcina bude gotova. 

Samoizolacija je vrlo nezgodna za mnoge. Koliko dugo mislite da ćemo morati živjeti ovako izolirani? 

- Mislim da će se ova situacija nastaviti bar do sredine ili kraja maja i tada će možda biti moguće da se društvene aktivnosti do određene mjere vrate u normalu. Ali može se dogoditi da negdje ponovo izbije epidemija i onda se ponovo moramo vratiti na ovakav režim života. Moramo očekivati da će se valovi pandemije ponovo pojaviti i tokom ljeta, jeseni i zime, stoga se moramo navići na ovakvu situaciju sigurno do kraja 2020. - pojasnio je Kramer.

U Njemačkoj je počelo testiranje pacijenata koji su se oporavili od infekcije koronavirusa, kako bi utvrdili razvoj antitijela u organizmu i stvaranje imuniteta. Na koji način su ova antitijela sada korisna u liječenju? 

- Moj tim je također objavio studiju o tome ovdje u Americi. Rezultati istraživanja antitijela pacijenata koji su se oporavili su važni, jer time pokušavamo najprije da otkrijemo koliko je virus prisutan u populaciji. Zatim identificiramo one koji imaju jak imunitet, jer od njih možemo da tražimo da doniraju krv. Iz njihove krvi se uzima plazma, koja se može koristiti za liječenje teških slučajeva, što je učinjeno u Kini, a vjerujem i u Italiji. Mi smo ovom metodom liječili i prvog pacijenta u našoj bolnici. Važno je napomenuti da oporavljeni pacijenti postaju imuni na ponovnu infekciju, što znači da mogu bez rizika po sebe i druge da se vrate na posao.

Dakle, već imate dokaz da pacijenti nakon infekcije postaju imuni na ovaj virus?

- Vidimo da se pojavljuju snažna antitijela koja neutraliziraju virus, dakle imunološki sistem ovih pacijenata reagira jako dobro. Međutim, ne postoje dugoročne studije koje bi utvrdile jesu li ti oporavljeni pacijenti sada zauvijek zaštićeni. Ali, znamo sa sigurnošću da ljudi postaju imuni jedno vrijeme i ne mogu se lako ponovo zaraziti ovim virusom. Čak i ako se dogodi da se ponovo zaraze, to će biti daleko blaži oblik bolesti. Dakle, može se reći kada se oporavite, da ste sigurni duže vrijeme - istakao je. 

Koliko je izvjesno da u skorije vrijeme saznamo djeluje li ovaj tretman i na širu populaciju?

- Trenutno nemamo takozvane kontrolne grupe, u kojima jedan dio pacijenata prima, a drugi ne prima ovu terapiju, zato ne možemo da znamo učinak za širu populaciju. Kineski naučnici su u Vuhanu liječili pet pacijenata antitijelima oporavljenih pacijenata i svi su se dobro oporavili nakon tretmana. Ovo nam zaista ulijeva dozu samopouzdanja - rekao je Kramer.