Na današnji dan 2001. godine pripadnici El-Kaide oteli su četiri američka aviona i izveli simultani napad na više ciljeva u SAD.

Dva su udarila u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WTC) u Njujorku, popularne ''Blizance''. Treći avion udario je u Pentagon u blizini Vašingtona, a četvrti se srušio u Pensilvaniji nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.

Rat protiv terorizma

Američke snage su gotovo deset godina kasnije, 2. maja 2011., u Pakistanu ubile vođu El-Kaide Osamu bin Ladena u operaciji koju je odobrio tadašnji američki predsjednik Barak Obama (Barack). Ipak, Bin Laden je smaknut, ali je njegovo djelo dubinski promijenilo svijet.

Napad 11. septembra značio je početak vala američkih vojnih intervencija i generisao je čitav niz sukoba na Bliskom istoku. Tadašnji američki predsjednik Džordž Bush (George Bush) je samo nekoliko dana nakon napada objavio 'rat protiv terorizma'.

Manje od mjesec nakon 11. septembra, američke trupe napale su Afganistan u pokušaju da demontiraju El-Kaidu - terorističku grupu koja je preuzela odgovornost za napade - i uklone talibansku vladu koja ju je podržavala.

Dvije godine kasnije, u martu 2003. godine, Sjedinjene Države napale su Irak i svrgnule predsjednika Sadama Huseina. Iako nije bio direktno povezan s terorističkim napadima, Husein je optužen za proizvodnju oružja za masovno uništenje. Invazija je bila ključni dio novoosnovanog američkog rata protiv terorizma, pod vodstvom predsjednika Džordža Buša.

Umjesto uspostave demokratije i mira, Irak je danas, 19 godina nakon napada, nestabilna država, izmučena dugogodišnjim ratovima između lokalnih vjerskih grupa, te je postao plodno tlo za razvoj različitih militantnih islamističkih grupa, od kojih je zasigurno najmaligniji ISIL.

Ono što, pak, nakon napada na Njujork osjećaju gotovo svi u svijetu, jesu pojačane sigurnosne mjere koje uključuju gotovo neometano nadziranje svakoga. Te mjere temelje se na Patriotskom zakonu, koji je američki Kongres izglasao 25. oktobar 2001. godine, a iako je on prvobitno trebao imati vremensko ograničenje, Kongres je njegov vijek trajanja u nekoliko navrata produžavao pa je tako na snazi i danas.

"Beskrajni rat"

Iako u ostatku svijeta mjere nisu bile toliko rigorozne kao u SAD, one su svakako, u ime borbe protiv terorizma, dovele do značajno većih ovlasti sigurnosnih službi i strožijeg nadziranja građana, posebnih onih sumnjivih pojedinaca.

Za razliku od devedesetih koje je pratio visok stepen slobode kretanja i labave sigurnosne kontrole, od 11. septembra strožiji uvjeti za migriranje, masovne deportacije ilegalnih migranata, rigorozne provjere i kontrole na granicama i aerodromima te nagli porast nadzora građana od države, od nadziranja interneta do nadziranja ulica kamerama, postala je nova realnost s kojom je svijet naučio živjeti.

Sigurnosne mjere uvedene nakon 11. septembra vjerovatno su onemogućile ili obeshrabrile veći broj novih terorističkih napada na američkom tlu. Ali u tom procesu svijet se suočio s "beskrajnim" ratom protiv terorizma koji je neizbrisivo promijenio naše poimanje slobode i globalizacije.

Šest minuta šutnje

Amerikanci tradicionalno komemoriraju godišnjicu napada čitajući imena poginulih i odajući im počast svjetlima na mjestu gdje su srušeni ''Blizanci''.

Održava se i šest minuta šutnje. Četiri od njih simboliziraju tačna vremena kad su četiri oteta aviona udarila u ''Blizance'', Pentagon i na polje u Pensilvaniji, a preostala dva predstavljaju trenutke kad su se urušili sjeverni i južni toranj WTC-a.

Ceremonija se održava u blizini dva bazena s vodopadima koji se nalaze na mjestima gdje su nekad stajali tornjevi, uz prisutnost počasne garde policije i vatrogasaca.

Žrtve su bili državljani ukupno 77 zemalja

Tornjevi Svjetskog trgovačkog centra srušili su se unutar dva sata od udara aviona, a u njima je poginulo 2.606 osoba, uključujući 343 vatrogasca i 60 policajaca.