Američki predsjednik Donald Tramp jučer je bez osnove proglasio izbornu pobjedu te zatražio da se prestane s glasanjem i najavio da "ide na Vrhovni sud".

Nakon toga je Trumpov stožer objavio kako podnosi tužbu Vrhovnom sudu u kojoj traži da preispita odluku državnog suda Pensilvanije, koji je dozvolio da se broje glasovi i nakon izbornog dana.

Zbog toga se u javnosti, kako američkoj tako i svjetskoj, sve češće postavlja pitanje mogu li američki sudovi, odnosno tamošnji Vrhovni sud, donijeti odluku koja će presuditi tko će u konačnici biti novi predsjednik SAD-a, Donald Tramp ili Džo Bajden (Joe Biden).

Tramp zatražio da se "prestane s glasanjem" u trenutku kad je glasanje bilo završeno

Za početak, treba napomenuti da je Trampova press konferencija na kojoj je zatražio da se "prestane s glasanjem" održana u trenutku kad se u SAD-u više nije glasalo. Tramp je na istoj press konferenciji bez ikakvih dokaza ustvrdio da se događa izborna prevara, a iz njegove kampanje su tražili da se prekine brojenje glasova u četiri ključne države - Viskonsinu, Džordžiji, Mičigenu i Pensilvaniji. BBC je razgovarao s pravnim stručnjacima kako bi pojasnio kakve su implikacije Trumpovih izjava i što će se dalje događati ako se brojenje glasova otegne.

Nismo li već trebali znati rezultate izbora?

I da i ne. Naime, kod američkih predsjedničkih izbora je uobičajeno da, kad rezultati po državama pokazuju da je jedan od kandidata u vodstvu koje je nemoguće dostići, vodeće američke TV kuće vodećeg kandidata proglase pobjednikom u toj državi.

To, naravno, nisu službeni i konačni rezultati izbora, nego samo projekcije. Do službenih rezultata izbora u pravilu prođe više dana.

No izbori ove godine su drugačiji zbog enormnog broja glasova koji su pristigli poštom. To znači da prebrojavanje glasova traje duže, a naročito jer u nekim ključnim državama nije dozvoljeno brojenje glasova prije izbornog dana.

U praksi to znači da sve glasove moraju brojiti na sam izborni dan, pri čemu treba imati na umu da prebrojavanje glasova koji su pristigli poštom traje dulje od "običnih" glasova zbog kompliciranijeg procesa verifikacije.

Ako je razlika u broju glasova tako mala da je nemoguće unaprijed reći tko pobjeđuje, a nijedan od kandidata ne priznaje poraz, onda je uobičajeno da prebrojavanje glasova potraje, rekao je za BBC Matthew Weil, direktor izbornog projekta neovisnog Centra za istraživanje politika.

I prije samog glasanja bilo je pravnih zapreka

I prije Trumpove jučerašnje izjave o "izbornoj prevari" i najavi obraćanja Vrhovnom sudu izbori su bili opterećeni velikim brojem tužbi, piše BBC.

Naime, prije izbornog dana u SAD-u, u 44 od 50 američkih saveznih država podignuto je više od 300 tužbi koje su se odnosile na glasanje poštom, odnosno ranije glasanje.

Većina tih tužbi odnosila se na vremenske rokove za slanje i zaprimanje glasova poštom, potpise svjedoka koji su potrebni kako bi glasovi bili validni, pa čak i tip kuverti u kojima glasovi poštom moraju biti poslani.

Savezne države u kojima su na vlasti republikanci govorile su kako su restrikcije važne kako bi se spriječila izborna prevara, a demokrati su tvrdili da se radi o pokušajima da se ljude odvrati od glasanja.

Kakve pritužbe je uputio Trump?

Iz stožera Donada Trampa zatražili su ponovno prebrojavanje glasova u Viskonsinu zbog "abnormalnosti koje su primijećene" na izborni dan. 

Nije jasno kad bi se ponovno prebrojavanje glasova trebalo održati s obzirom na to da se takvi procesi u pravilu ne odvijaju sve dok službenici po okruzima saveznih država ne završe s pregledom svih glasova. Krajnji zakonski rok u Viskonsinu za to je 17. studeni.

Profesor prava sa Univerziteta Columbia, Ričard Brajfolt (Richard Briffault=, rekao je da su se glasovi ponovno prebrojavali u Viskonsinu i 2016. godine, a razlika se svela na nekoliko stotina glasova.

- Ponovno prebrojavanje glasova nije pitanje legalnosti glasanja. Radi se o tome da se sa sigurnošću utvrdi da su glasovi dobro izbrojeni, rekao je Brajfolt.

Mičigen

Tramp je u Mičigenu 2016. godine pobijedio vrlo tankom većinom, radilo se o nešto više od 10.700 glasova. Jučer su iz Trampova stožera najavili tužbu kojom žele zaustaviti brojenje glasova u toj državi, unatoč činjenici da su lokalni dužnosnici prebrojili više od 96% glasova. 

U Michiganu treba prebrojiti još tisuće glasova, od kojih mnogi dolaze iz okruga koji su tradicionalno demokratski. Američke TV kuće i BBC predvidjeli su pobjedu Bidena u Michiganu.

Pensilvanija

Ključna pritužba se odnosi na odluku ove države da dozvoli brojenje glasova koji su poslani poštom do izbornog dana, ali mogu stići i do tri dana nakon toga. Republikanci su zbog toga uložili prigovor.

Metju Vil (Matthew Weil) kaže da je najviši američki sud, Vrhovni sud, bio podijeljen po tom pitanju, ali to je bilo prije nego što je nekoliko dana uoči izbora u taj sud imenovana Trampova kandidatkinja Ejmi Koni Beret (Amy Coney Barrett).

- Mislim da postoji rizik da bi neki od glasova koji su poslani do izbornog dana, ali neće pristići do petka, mogli biti odbačeni. Mislim da bi to bilo pogrešno, mislim da je legalno moguće, rekao je Vil.

Profesor Brajfolt ističe kako se glasovi koji stižu nakon izbornog dana broje odvojeno, pa dodaje da, ako Bajden bude proglašen pobjednikom u toj državi bez tih glasova, ne vidi razloga za pravnu pritužbu.

Trampov stožer proglasio je pobjedu u Penslvaniji iako treba prebrojiti još više od milijun glasova. Nijedna veća američka TV kuća nije proglasila pobjednika u toj državi.

Džordžija

Republikanci u toj državi i Trampov izborni stožer podnijeli su tužbu u okrugu Četem kojom žele privremeno zaustaviti brojenje glasova, pri čemu tvrde da postoji problem s brojenjem dopisnih glasova.

Dejvid Šefer (David Schaefer), republikanac iz Džordžije, na Twitteru je objavio kako su stranački promatrači izbora vidjeli ženu koja je "dodala 50 glasačkih listića u hrpu dopisnih glasačkih listića".

Zbog toga su od suda zatražili da se u tom okrugu posebno provjere glasački listići koji su pristigli nakon izbornog dana.

Može li išta od toga doći do Vrhovnog suda?

- Vrhovni sud nema nikakve posebne ovlasti kojima bi zaustavio legalan proces prebrojavanja glasova, rekao je Vil za BBC. 

Profesor Brajgolt navodi da stožeri kandidata mogu pravno dovoditi u pitanje situaciju u državama u kojima je razlika u broju glasova vrlo mala, ali "ako žele doći do Vrhovnog suda, moraju imati argumente koji upućuju na neustavnost procesa".

Bude li pritužbi na rezultate izbora u pojedinim državama, takve pritužbe morat će formulirati pravni timovi i podnijeti ih sudovima tih država. Da bi pritužba prošla, ti suci bi morali podržati pritužbu i narediti ponovno brojenje glasova, a tada bi druga strana od Vrhovnog suda mogla zatražiti da poništi tu odluku.

Na nekim mjestima ponovno brojenje glasova naređuje se automatski ako je razlika u broju glasova dovoljno m