Nova vlada desnog centra češkog premijera Petra Fijale dobila je danas povjerenje u parlamentu. Rezultat je bio očekivan pošto je petostranačka koalicija osvojila 108 glasova u donjem domu parlamenta od 200 mjesta na izborima prošlog oktobra.
ČEŠKA
Fijala je rekao da su njegovi glavni prioriteti zakonodavstvo koje sprečava buduće vlade da "neumjereno" povećavaju poreze
Češka vlada. the guardian
Nova vlada desnog centra češkog premijera Petra Fijale dobila je danas povjerenje u parlamentu. Rezultat je bio očekivan pošto je petostranačka koalicija osvojila 108 glasova u donjem domu parlamenta od 200 mjesta na izborima prošlog oktobra.
Fijala (57), profesor političkih nauka i lider Građanskih demokrata, obećao je da će ove godine smanjiti potrošnju od 80 milijardi kruna (3,74 milijarde dolara) kako bi budžetski deficit bio ispod 300 milijardi, čime bi jaz u javnom sektoru bio ispod četiri posto bruto domaći proizvod.
U završnom govoru, Fijala je rekao da su njegovi glavni prioriteti zakonodavstvo koje sprečava buduće vlade da "neumjereno" povećavaju poreze, penzijska reforma, raspisivanje tendera za izgradnju nove nuklearne elektrane, reforma obrazovanja, izgradnja 200 kilometara brzih puteva i digitalizacija vladinih operacija. Prva vladina mjera za postizanje ušteda bilo je zamrzavanje nekih plata u javnom sektoru.
Kritičari, uključujući nezavisne ekonomiste, kažu da će značajna fiskalna konsolidacija biti nemoguća bez povećanja poreza.
Dok je bila u opoziciji prije izbora, Fijalina stranka je zajedno sa prethodnom vladom lijevog centra koju je predvodio Andrej Babiš izglasala da se odobri godišnje smanjenje poreza za više od pet milijardi dolara.
U velikoj mjeri zavisna od proizvođača automobila i drugih proizvodnih industrija, zemlja sa 10,7 miliona stanovnika suočava se sa snažnim uticajem rasta cijene energije, kao i evropskog pokreta za dekarbonizaciju.
Češka će u drugoj polovini godine preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom. Fijala je, također, obećao da će ojačati zapadnu orijentaciju zemlje sa partnerima iz NATO-a i EU, podižući potrošnju za odbranu na dva posto BDP-a do 2025. godine.
On je, također, izbjegao da kritikuje partnere Višegradske četvorke, Poljsku i Mađarsku, koji su u sukobu sa EU oko pitanja vladavine prava, iako su njegovi koalicioni partneri više puta kritikovali mađarskog lidera Viktora Orbana.