Ruski predsjednik Vladimir Putin je u subotu telefonskom razgovoru američkom predsjedniku Džolu Bajdenu (Joe Biden) rekao da će Moskva razmotriti ideje koje je iznio, a odnose se na rješavanje sigurnosnih zahtjeva Rusije, no da se one i dalje ne bave ključnim ruskim problemima, objavio je Kremlj.

Bajden i Putin su razgovarali telefonom usred napetosti nastalih zbog razmještaja ruske vojske na ukrajinskoj granici, što je potaknulo bojazan od moguće skore invazije na Ukrajinu, no Rusija je dosad više puta demantirala takve planove.

Na konferenciji za novinare, dužnosnik Kremlja Jurij Ušakov poziv je opisao kao poslovni razgovor, no dodao je da u njegovoj pozadini stoji "histerija" koja se razvila na Zapadu u pogledu potencijalnog ruskog napada za koju je rekao da je apsurdna.

Bajden spomenuo moguće sankcije

Ušakov je novinarima kazao i kako je Bajden zatražio da se razgovor održi u subotu kao odgovor na sve veću "histeriju".

- Bajden je, kako smo i predvidjeli, spomenuo moguće oštre sankcije protiv Rusije u kontekstu napete situacije u vezi s Ukrajinom, no one nisu bile u fokusu njegova prilično dugog razgovora s ruskim čelnikom - rekao je Ušakov.

Dodao je da je Bajden iznio niz prijedloga koji bi pridonijeli rješenju niza sigurnosnih zahtjeva što ih je Rusija postavila Zapadu krajem prošle godine, uključujući veto na ulazak Ukrajine u NATO.

- Odmah moram istaknuti da je ruski predsjednik kazao da će ruska strana pozorno analizirati prijedloge što ih je iznio Bajden te da će ih bez sumnje uzeti u obzir. 

No rekao je i da se "ovi prijedlozi, nažalost, ne dotiču središnjih, ključnih elemenata ruskih inicijativa" i da je Bajden zapravo velikim dijelom ponovio ideje koje su već iznijeli SAD i NATO nakon ruskih sigurnosnih zahtjeva od 26. januara.

Kazao je i da je Rusija praktički završila sa sastavljanjem odgovora na te protuprijedloge i da će ih uskoro objaviti.

Nije bilo značajnih promjena u stajalištima

Putin je poručio Bajdenu kako smatra da Zapad ne vrši dovoljan pritisak na Ukrajinu kada je posrijedi provedba mirovnih sporazuma iz Minska o sukobu u istočnoj Ukrajini, rekao je Ušakov.

Izvješćujući o razgovoru dvojice čelnika, visoki američki dužnosnik je rekao da je Bajden upozorio Putina da će ruski napad na Ukrajinu izazvati odlučan i brz odgovor Zapada i istodobno izazvati patnju mnogih i naštetiti položaju Rusije u svijetu.

Dužnosnik Bajdenove administracije rekao je da je Bajdenov i Putinov razgovor bio profesionalan i sadržajan, ali da nije bilo nekih značajnijih promjena u stajalištima.

Dodao je da su dvojica predsjednika izravno razgovarala o svim pitanjima koja su Sjedinjene Države javno pokrenule. Rekao je i da je nejasno je li Putin spreman nastaviti diplomatskim putem.

Ranije u subotu, State Department je većini članova američke ambasade naredio da napuste Ukrajinu, a još u petak je svim privatnim osobama savjetovao da zemlju napute u roku od 48 sati.

Više je zemalja svojim građanima u Ukrajini u toku sedmice dalo instrukcije da napuste tu zemlju, a Izrael, Portugal, Bugarska i Hrvatska tom su se spisku pridružile u subotu.

Iskreni dijalog nespojiv s eskalacijom napetosti

U odvojenom telefonskom pozivu u subotu, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je ruskome predsjedniku Putinu kazao da je iskreni dijalog nespojiv s eskalacijom napetosti u pogledu Ukrajine.

Dužnosnik francuskog predsjedništva rekao je da bi Bajden i Makron o ukrajinskom pitanju trebali razgovarati kasnije u subotu. Dodao je i da, iz onoga što je Putin kazao Makronu, nema naznaka da Rusija sprema napad.

Vašington je u petak objavio da bi ruska invazija na Ukrajinu, koja bi vjerojatno započela zračnim napadom, mogla početi u bilo kojem trenutku.

Moskva je više puta osporila verziju događaja kakvim ih prikazuje Vašington, kazavši da je blizu ukrajinske granice razmjestila više od 100.000 vojnika kako bi se zaštitila od mogućeg napada NATO-ovih saveznika.

Rusija, koja je optužila zapadne zemlje da šire laži kako bi odvratile pozornost od vlastitih djela, u subotu je rekla da je odlučila "optimizirati" broj članova svog diplomatskog osoblja u Ukrajini, strahujući od "provokacija" Kijeva ili ostalih.

Moskva je također rekla da njezina ambasada i konzulati u Ukrajini nastavljaju s obavljanjem ključnih funkcija.