Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, osme zaredom, što je posljedica napetosti između SAD i Rusije u vezi s Ukrajinom i procjena o rastu potražnje u ovoj godini na rekordne nivoe.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1,25 posto, na 94,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,85 posto, na 93,1 dolar.
Novi najviši novi cijena nafte od kraja 2014. godine ponajviše su posljedica skoka cijena u petak za tri posto, nakon što je Bijela kuća poručila da Rusija sada ima dovoljno vojnika da izvede veliku vojnu operaciju u Ukrajini, da bi napad mogao uslijediti bilo koji dan i da bi svi Amerikanci trebali napustiti Ukrajinu u roku od 24 do 48 sati.
To je izazvalo strah kod trgovaca od poremećaja u opskrbi Evrope energentima iz Rusije.
- Svi žele osigurati dovoljno nafte... ako dođe do invazije i znate da slijede sankcije protiv Rusije, koje bi mogle rezultirati poremećajem opskrbe plinom i naftom - kazao je u petak Andrew Lipow, predsjednik "Lipow Oil Associates".
Podršku cijenama pružila je dan prije i Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja je povećala procjenu potražnje za naftom u ovoj godini za 800.000 barela dnevno, pa sada očekuje da će porasti za 3,2 miliona barela dnevno i dosegnuti rekordnih 100,6 miliona barela dnevno.
Ocjena IEA-e o nedostatnoj ponudi nadovezala se na upozorenje OPEC-a da bi svjetska potražnja za naftom u ovoj godini mogla rasti još snažnije s obzirom na snažan oporavak privrede od korona-krize.
No, IEA je poručila i da bi Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati većom proizvodnjom mogli smiriti nestabilna tržišta.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici proizvodili su u januaru 900.000 barela dnevno manje nego što su zacrtali, naglasila je IEA, a Saudijska Arabija i UAE imaju najviše slobodnih proizvodnih kapaciteta i mogli bi ublažiti pritisak na rezerve.
