Članovi Međunarodnog centra Nizami Ganjavi (NGIC), istaknute međunarodne nevladine organizacije,hitno su pozvali Rusiju i Ukrajinu da se uključe u pregovore o rješavanju trenutnog sukoba, prenosi Turkic World.

U saopćenju, globalna neprofitna organizacija, koja među svoje cijenjene članove odbora ubraja bivše evropske predsjednice i premijere, upozorila je da ruska operacija nosi ozbiljne globalne implikacije.

Rješavanje najveće sigurnosne krize

- Ipak, baš kada su se rasle nade da ćemo dostići stanje nakon pandemije, naš svijet je ponovo bio šokiran 24. februara, kada je ruska vojska započela nove poteze preko ukrajinske granice. Implikacije su ozbiljne za sve, posebno za one koji su izgubili život na obje strane i oni koji bježe preko granica. Između ostalih utjecaja bit će i efekti na sposobnost globalne ekonomije da se oporavi od pandemije. Strašni utjecaji su trenutni i imat će bolne, široke posljedice u godinama koje dolaze - navodi se u saopćenju.

NGIC je pozvao obje strane da odmah prekinu neprijateljstva i da se uključe u hitan dijalog.

- Mi, kao članovi NGIC-a, sa sjedištem u Bakuu, Azerbejdžan, pozivamo na hitan dijalog između Rusije i Ukrajine u cilju hitnog okončanja neprijateljstava. Vrijeme je od suštinskog značaja. Situacija postaje gora, a sve više ljudi gubi živote svakim trenutkom koji prođe. Previše nevinih života se gubi i ne može se dozvoliti da se ova situacija nastavi - navodi se.

Međunarodna nevladina organizacija također je pozvala Kijev i Moskvu da prihvate ponudu azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva (Aliyev) da bude domaćin planiranih mirovnih pregovora u „neutralnom“ Bakuu, koji je u prošlosti služio kao mjesto za mirovne pregovore između Rusije i NATO-a.

- Priznajemo i cijenimo poziv predsjednika Azerbejdžana da ugosti obje strane za mirovne razgovore u Bakuu, Azerbejdžan. Baku je neutralno mjesto za takve razgovore, budući da je već bio platforma za sastanak najviših ruskih i NATO generala za razgovore o spriječavanju vojnih incidenata. Nadamo se da će strane prihvatiti ovu ponudu i da Baku može odigrati važnu ulogu u rješavanju ove najveće sigurnosne krize s kojom se Evropa suočila od kraja Drugog svjetskog rata - zaključuje se u saopćenju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u četvrtak "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, nekoliko dana nakon što je priznao dvije enklave koje drže separatisti u istočnoj Ukrajini.

Tvrdio je da Moskva nije imala plan da okupira svog susjeda, već da želi da "demilitarizuje" i "denacifikuje" Ukrajinu.

Ko je sve potpisao izjavu

Kao odgovor, zapadne sile su uvele finansijske sankcije Moskvi i najavile vojnu i humanitarnu podršku Kijevu.

Saopćenje NGIC-a potpisali su Vaira Vike-Freiberga, predsjednica Latvije 1999.-2007., Helen Klark (Clark), premijerka Novog Zelanda 1999.-2008., Ismail Serageldin, potpredsjednik Svjetske banke 1992.-2000., Abdulaziz Altvaijri (Altwaijri), bivši generalni direktor ISESCO-a, Farida Alagi (Allaghi), bivša libijska ambasadorica pri EU, Sali Beriša (Berisha), predsjednik Albanije 1992.-1997., premijer 2005.-2013., Ana Birčal (Birchall), potpredsjednica Vlade Rumunije 2018.-2019., Hikmet Cetin, ministar vanjskih poslova Turske 1991.-1994., predsjednik Velike narodne skupštine 1997.-1999., potpredsjednik vlade 1995., Robert Cekuta, američki ambasador u Azerbejdžanu 2015.-2018., Maria Fernanda Espinoza (Espinosa), 73. predsjednica Generalne skupštine UN-a, ministrica nacionalne odbrane Ekvadora 2012.-2014., ministrica vanjskih poslova 2017.-2018., Suzan Eliot (Susan Elliott), predsjednica Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku, Čiril Gaburici (Chiril), premijer Moldavije 2015, Amina Gurib-Fakim (Ameenah), predsjednica Mauricijusa 2015.-2018., Mladen Ivanić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2014-2018, Ekmeledin Insanoglu (Ekmeleddin), generalni sekretar OIC-a 2004.-2014., Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske 2010.-2015., Keri Kenedi (Kerry Kennedy), predsjednik organizacije Robert F. Kennedy za ljudska prava, Zlatko Lagumdžija, premijer Bosne i Hercegovine 2001.-2002., potpredsjednik Vlade 2012.-2015., Igor Lukšić, predsjednik Vlade Crne Gore 2010.-2012., Džordži Margvelašvili (Giorgi Margvelashvili), predsjednik Gruzije 2013.-2018., Musa Mara, premijer Malija 2014.-2015., Redžep Meidani, predsjednik Albanije 1997.-2002., Rovšan Muradov (Rovshan), generalni sekretar Međunarodnog centra Nizami Ganjavi, Festus Mogae, predsjednik Bocvane 1998.-2008., Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske 2000.-2010., Francis Martin O'Donel (O’Donnell), SMOM ambasador (umirovljeni), Stalni koordinator UN-a u Ukrajini 2004.-2009., Djomart Otorbajev (Djoomart Otorbayev), premijer Kirgistana 2014.-2015., Rosen Plevneliev, predsjednik Bugarske 2012.-2017., Petre Roman, premijer Rumunije 1989.-1991., predsjednik parlamenta 1996.-1999., ministar vanjskih poslova 1999.-2000., Hedva Ser, ambasadorica dobre volje UNESCO-a, Laimdota Straujuma, premijerka Letonije 2014.-2016., Petar Stojanov, predsjednik Bugarske 1997.-2002., Boris Tadić, predsjednik Srbije 2004.-2012., Eka Tkešelašvili (Tkeshelashvili), zamjenica premijera Gruzije 2010.-2012., Raimonds Vejonis, predsjednik Latvije 2015.-2019.