Muslimanski sveti mjesec ramazan, tokom kojeg vjernici poste od zore do sumraka, počeo je u svitanje u subotu u većem dijelu Bliskog istoka.
Mnogi u zemljama jugoistočne Azije, Indoneziji, planiraju obilježavanje ramazana u nedjelju, i neki šiiti u Libanu, Iranu i Iraku također obilježavaju početak ramazana dan kasnije.
Muslimani slijede lunarni kalendar i metodologiju praćenja mjeseca, što bi moglo dovesti do toga da razne zemlje proglase početak ramzana u razmaku od dana ili dva.
Zemlje s muslimanskom većinom među kojima su Saudijska Arabija, Egipat, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati proglasile su početak praznika u subotu ujutro.
U saudijskom saopćenju emitiranom u petak na državnoj televiziji i od šejha Mohameda bin Zajeda Al Nahjana (Mohammed bin Zayed Al Nahyan), princa Abu Dabija i de facto lidera Ujedinjenih Arapskih Emirata, čestita se muslimanima dolazak ramazana.
Jordan, većinski sunitska zemlja, također je objavio da će prvi dan ramazana biti u nedjelju, u drugačijem tumačenju od Saudijske Arabije. To kraljevstvo je saopćilo da islamske vjerske vlasti nisu bile u stanju da primjete polumjesec koji ukazuje na početak svetog mjeseca.
Druga po velični indonezijska islamska grupa, muhamedije, koja broji oko 60 miliona članova, saopćila je da, sudeći po njenim astronomskim mjerenjima, ramazan počinje u subotu. Indonezijski ministar za vjerska pitanja objavio je, međutim, u petak da ramazan počinje u nedjelju nakon što islamski astronomi nisu bili u stanju da uoče mladi mjesec.
To nije prvi put da su muhamedije ponudile drugačije mišljenje o toj temi, ali se očekuje da većina Inonežana - muslimani čine skoro 90 posto od 270 miliona stanovnika te zemlje - slijedi datum koji je odredila vlada.
Mnogi su se nadali radosnijem prazniku nakon što je pandemija koronavirusa prekinula ramazanske tradicije među muslimanima u protekle dvije godine. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, miloni ljudi na Bliskom istoku pitaju se, međutim, da li će imati dovoljno za naredni obrok. Nebeski visoke cijene hrane dodatno su ugrozile ljude čija je egzistencija već ugrožena sukobima i siromaštvom, od Libana, Iraka i Sirije do Sudana i Jemena.
Na Ukrajinu i Rusiju otpada trećina svjetske proizvodnje žitarica, na koju se bliskoistočne zemlje oslanjaju da će prehraniti milione svojih stanovnika.
Egipat, najveći svjetski uvoznik brašna, primio je najveće količine svog brašna od Rusije i Ukrajine u posljednjim godinama. Vrijednost nacionalne valute također je opala u posljednjim danima, stvarajući dodatni pritisak na cijene.
U Pojasu Gaze, tek nekolicina ljudi kupovala je u petak na pijacama koje su obično nakrcane u ovo doba godine. Trgovci tvrde da je ruski rat s Ukrajinom doveo do naglog rasta cijena, pored ostalih problema, kvareći prazničnu atmosferu koju ramazan obično stvara.
Životni uslovi za 2,3 miliona Palestinaca u siromašnoj priobalnoj teritoriji su teški, i egzistencija im je dodatno ugrožena teškom izraelsko-egipatskom blokadom od 2007.
Mulimani su u Istanbulu održali prvu ramazansku molitvu u 88 godina u Aja Sofiji, skoro dvije godine nakon što je slavna bivša katedrala pretvorena u džamiju.
Vjernici su pohrlili u zgradu iz šestog stoljeća i na trg pred njom u petak navečer kako bi prisustvovali teravih-namazu, prenosi AP.
