NAKON RUSKE AGRESIJE

Mariupolj nekad i sad: Od prijestolnice kulture do totalno razorenog grada

Ovaj lučki grad postao je ključna tranzitna tačka za izvoz pšenice, druga po veličini nakon Odese

Mariupolj. Agencije

A. K.

18.5.2022

Iako postoji već stoljećima, za ukrajinski Mariupolj svijet je saznao tek nakon ruske invazije. Ovaj lučki grad važio je za savršeno mjesto za odmor. Nekada je imao skoro 500 hiljada stanovnika, a sada je u gradu ostalo samo oko 150 hiljada, te se očekuje da će se i taj broj značajno smanjiti jer je veliki broj onih koji čekaju trenutak za bijeg.



Ovaj lučki grad postao je ključna tranzitna tačka za izvoz pšenice, druga po veličini nakon Odese, što mu je dalo ekonomsku ulogu koju je nastavio igrati sve do početka sadašnjeg rata. 



Privredni razvoj

Kasnije je na red za privredni razvoj došla i proizvodnja čelika kada je 1933. godine izgrađena velika čeličana Azovstal, sada poznata i po tome da su njezini tuneli poslužili kao sklonište od ruskih vojnika. 

Od posebnog značaja svakako je bila luka, a većina stanovnika sada razrušenog grada je bila direktno ili indirektno zaposlena za kompanije koje su se bavila aktivnostima povezanima s uvozom ili izvozom željeza, čelika, žita….


Tokom rastućih nemira u Ukrajini nakon 2014. godine, u Mariupolju su izbili sukobi između ukrajinskih vladinih snaga, lokalne policije i separatističkih militanata povezanih s Narodnom Republikom Donjeck. Vladine snage povukle su se iz Mariupolja 9. maja 2014. nakon što su teške borbe dovele do požara u kojem je izgorjelo sjedište gradske policije. 

Građevine uništene

Od tada, Mariupolju je u pozadini stalno bio prisutan i određeni dio straha što ga nije zaustavilo u tome da se nastavi razvijati. Prošle godine proglašen je i prijestolnicom kulture.

– Bilo je teško zamisliti Mariupolj kao prijestolnicu kulture prije pet godina. Prešli smo dug put, prebrodili puno izazova i došli do željenog cilja da budemo izlog oživljenog Donbasa. Ovakav razvoj nije se mogao postići bez dijaloga sa zajednicom, međunarodnim partnerima, stanovnicima drugih gradova i država. Kultura je ključni instrument udruživanja. A danas imamo dijalog mira, razvoja i jedinstva kroz umjetnost – kazao je tom prilikom gradonačelnik Vadim Bojčenko.

Nažalost, mariupoljske građevine samo nekoliko mjeseci nakon toga potpuno su uništene i devastirane, a neke od njih i sravnjene sa zemljom.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.