NATO je zvanično pokrenuo proces pristupanja Švedske i Finske u savez, ali prepreka je Turska koja traži izručenje više od 70 ljudi koje smatra teroristima.

Politički lideri Švedske i Finske su izjavili da ozbiljno shvataju ovo pitanje, ali da je na kraju pitanje izručenja stvar sudova, a ne političara, piše BBC koji je objavio imena svih ljudi čije izručenje traži Turska.

Turska blokira ulazak Švedske i Finske

Turska je bila jedina od 30 država članica NATO-a koja je blokirala napore Švedske i Finske sve dok dvije nordijske države nisu pristale na niz zahtjeva, uključujući izručenje osoba koje su navodno povezane s terorizmom.

Turska posebno insistira na ekstradiciji pojedinaca za koje smatra da su povezani sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), koju EU, SAD i Velika Britanija smatraju terorističkom grupom. Također traži izručenje prognanog turskog vjerskog vođe Fethulaha Gulena (Fethullah). Inače, turske vlasti okrivljuju Guleniste za neuspjeli državni udar protiv Redžepa Tajiša Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) 2016. godine.

BBC je razgovarao s tri osobe koje Turska želi, a jedan je Bulent Kenes, novinar koji je bio glavni urednik "Today's Zaman", najvećeg dnevnog magazina na engleskom, koji je ugašen 2016. godine, a Kenes se preselio u Štokholm.

Kenesa su turske vlasti optužile da je dio Gulenove vlade ili onoga što oni nazivaju Fethulahova teroristička organizacija (FETO). Ova grupa je poznata po mreži škola i ne smatra se terorističkom grupom u EU, Velikoj Britaniji ili SAD.

Novinar, učiteljica, ugostitelj...

On je izjavio da je postao meta zbog kritika upućenih Erdoanu, te da je optužen zbog planirana državnog udara. Istakao je da su optužbe izmišljenje, te da je on nezavisni novinar koji nema veze s bilo kakvom organizacijom.

Kenes je pobjegao u Štokholm nakon što je 2015. godine dobio uslovnu zatvorsku kaznu zbog "vrijeđanja predsjednika" u objavi na Twitteru u kojoj je napisao da bi se Erdoanova pokojna majka posramila zbog njega.

U Turskoj se i danas podižu optužnice za vrijeđanje predsjednika Erdoana, a zbog toga se već sudilo 17 novinara i karikaturista u prva tri mjeseca 2022. godine, navodi turska organizacija Bianet na koju se poziva BBC.

Bulent Kenes vjeruje da Erdoan sada koristi njegov status u pregovorima sa NATO-m u vezi sa ambicijama Švedske da se priključi savezu. Kako je rekao u razgovoru za BBC, nije zabrinut zbog izručenja.

- Ovo nije test za Erdoanov režim… ovo je test za švedske vlasti - istakao je Kenes.

Drugi na dugoj listi od 70 imena osoba čije izručenje Turska traži je Fatih, finski kurd, koji je bio jedan od pet mladića koji su zapalili vrata turske ambasade prije 14 godina. Fatih je sada vlasnik restorana, a tvrdi da žali zbog toga što se desilo 2008. godine.

On je rekao da nema nikakve ideološke ili bilo kakve druge veze sa PKK-om i vjeruje da je na meti isključivo zbog svog kurdskog porijekla. 

- Uprkos tome što Fatih ne vjeruje da će kao finski državljanin biti izručen, strahuje od mogućeg hapšenja u inostranstvu. Rekao je da je veoma tužan što se Finska mora boriti za njega - piše BBC.

"Svi koje znam su ili mrtvi ili u zatvoru"

BBC je razgovarao i sa učiteljicom Ajsen Furhof (Aysen Furhoff) koja se preselila u Švedsku nakon pet godina doživotne robije u Turskoj zbog pokušaja da "sruši ustavni poredak" kada je imala 17 godina i bila članica Komunističke partije Turske.

Rekla je da joj je u Švedskoj ponuđena zaštita nakon mučenja u zatvoru. Sada ima 45 godina, živi u Štokholmu sa suprugom i kćerkom i radi kao učiteljica, i tvrdi da više nije uključena u tursku politiku.

Kako je navela u razgovoru za BBC, u Švedskoj joj je ponuđena zaštita nakon mučenja u zatvoru. Sada ima 45 godina, živi u Štokholmu sa suprugom i kćerkom i radi kao učiteljica, i tvrdi da više nije uključena u tursku politiku.

- Napustila sam Tursku prije 20 godina. Ako me tamo pošalju, neće imati koristi od mene. Svi koje znam su ili mrtvi ili u zatvoru. Zato je činjenica da sam na listi još više iznenađujuća. Ko sam ja za njih - kazala je Furhof.

Švedski list "Dagens Nyheter", od 33 osobe koje su spominju u turskim medijima, izručenje je već odbijeno u 19 slučajeva od strane Vrhovnog suda u Štokholmu. Kada je riječ o Finskoj, ta zemlja je od više od deset zahtjeva u protekloj deceniji do sada izručila dvije osobe Turskoj.

Inače, BBC navodi da neki analitičari također smatraju da zahtjevi za izručenjem ovih osoba predstavljaju Erdoganovu izborna strategiju ili pokušaj osiguraju kupovinu američkog oružja.