Bivši američki predsjednik Donald Tramp (Trump) mogao bi biti krivično gonjen i završiti u zatvoru.

Razlog toga jeste što je odnio službene dokumente iz Bijele kuće na svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi, uključujući neke koji nose oznaku tajnosti.

Uništavanje ili uklanjanje dokumenata

Nalog FBI-ja za pretragu Mar-a-Laga koji je u petak objavilo Ministarstvo pravosuđa otkriva da je Tramp pod istragom zbog tri moguće povrede zakona: skrivanja, uništavanja ili uklanjanja dokumenata; ometanja pravde, uključujući uništenje, mijenjanje ili falsificiranje dokumenata u saveznim istragama; i moguće kršenje zakona o špijunaži, što može uključivati odbijanje predaje dokumenata koji su važni za nacionalnu sigurnost kada se to zatraži te prenošenje ili gubitak takvih informacija.

Agenti FBI-ja koji su pretražili Mar-a-Lago uzeli su 11 skupova tajnih dokumenata, uključujući nekoliko s oznakom najveće državne tajne, po dokumentima koje je u petak objavio savezni sud na Floridi.

Agenti su tražili i dokumente koji se odnose na nuklearno oružje, izvijestio je Washington Post.

Tramp je u petak na svojoj platformi Truth Social objavio da je “pitanje nuklearnog oružja prijevara”. 

Naglasio je da surađuje s vlastima i “pretres” je ocijenio neprimjerenom političkom odmazdom.

Nalog je tužiteljima dao pravo da zaplijene dokumente s dokazima za kršenje triju zakona.

Dokumenti bili tajni

Mnogi zaplijenjeni dokumenti bili su tajni, no ta tri zakona odnose se na nepropisno postupanje s dokumentima savezne vlade neovisno o tome jesu li tajni ili ne.

Oni zabranjuju nedopušteno posjedovanje informacija bitnih za nacionalnu odbranu, ne spominjući jesu li ti dokumenti tajni ili ne. To je kažnjivo s do 10 godina zatvora za svaku povredu zakona.

Po zakonima je ilegalno skrivati ili uništavati službene američke dokumente, što je kažnjivo s do 20 godina zatvora.

Savezni zakon zabranjuje namjerno odnošenje tajnih dokumenata na nedopuštenu lokaciju.

Tramp je 2018. potpisao izmjenu zakona po kojoj se kaznenim djelom smatra nepropisno postupanje s tajnim dokumentima i povećava maksimalna kazna zatvora za osobe osuđene za to s jedne na pet godina pošto je kritizirao predsjedničku kandidatkinju demokrata Hilari Klinton (Hillary Clinton) jer je koristila privatni e-mail server za osjetljive informacije dok je bila državna sekretarka.

Dugoročne posljedice

Tek će se vidjeti kakve će dugoročne posljedice zapljene dokumenata imati po Trampa politički ili na međuizborima u studenom.

Ispitivanje YouGova 9. avgusta, dan nakon racije, pokazalo je da 62 posto Amerikanaca smatra da je to što je Trump držao povjerljive dokumente “jako velik problem” (45 posto) ili “donekle problem” (17 posto).

Međutim, javno mnijenje o Trampu jako ovisi o tome koju stranku ispitanici podržavaju. Isto ispitivanje pokazalo je da 76 posto demokrata smatra Trumpovo postupanje značajnom povredom zakona, prema samo 12 posto republikanaca i 44 posto neovisnih.

Ispitivanje Morning Consulta za Politico provedeno 10. kolovoza potvrdilo je tu podjelu, utvrdivši da 81 posto registriranih demokratskih birača smatra da je pretres bio legitimno utemeljen na dokazima da je Tramp počinio krivično djelo u odnosu prema samo 16 posto registriranih republikanaca.