Švedski šef diplomatije Tobijas Bilstrom (Tobias Billstroem) kazao je da njegova zemlja provodi prvobitni sporazum s Turskom o pristupanju NATO-u, ali da se kompromisi po pitanju slobode izražavanja ne nalaze u sporazumu.
Turska je na samitu NATO-a prošle godine potpisala memorandum kojim je odustala od svog protivljenja švedskom i finskom pristupanju NATO-a, ali je nakon niza demonstracija u Švedskoj protiv predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) Ankara promijenila stav.
Spaljivanje Kur'ana
Desni ekstremistički dansko-švedski političar Rasmus Paludan zapalio je Kur'an u Štokholmu, što je oštro kritikovala turska vlada. Billstrom je novinskoj agenciji TT kazao kako "religija nije dio sporazuma" potpisanog s Turskom. Napomenuo je kako razumije turski bijes zbog incidenata koji, iako legalni, nisu primjereni.
Švedski šef diplomatije dodao je kako je nužno smirivanje svih strana te da će se razgovori s Turskom nastaviti. Erdoan je trenutno u predizbornoj kampanji jer će se u Turskoj sredinom maja održati parlamentarni i predsjednički izbori.
On je ranije danas rekao da Turska pozitivno gleda na zahtjev Finske za članstvo u NATO-u, ali ne podržava kandidaturu Švedske. "Naše stajalište o Finskoj je pozitivno, ali, što se tiče Švedske, nije", rekao je Erdoan o kandidaturama dvije zemlje da se pridruže Sjevernoatlantskom savezu.
Izručenje Kurda
Dvije zemlje su prošle godine podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, no Ankara svoju podršku uslovljava izručenjem određenih Kurda. Ankara traži da Helsinki i Štokholm posebno zauzmu oštar stav prema pripadnicima Radničke stranke Kurdistana (PKK) koju Turska i EU smatraju terorističkom organizacijom te drugoj grupi koju krivi za pokušaj državnog udara 2016.
- Švedska se u ovom trenutku ne treba zamarati pokušajem da ishodi naš pristanak. Nećemo dati potvrdan odgovor na njen zahtjev sve dok dozvoljavaju paljenje Kur'ana - rekao je Erdoan. Od 30 članica NATO-a, još samo Turska i Mađarska trebaju ratificirati članstvo dvije nordijske zemlje.