Njemački historičar i penzionisani brigadni general Klaus Vitman (Wittmann) istakao je da Rusija do sada nije odustala od ciljeva koje je željela da postigne u Ukrajini i da stoga neće biti voljna da pregovara, javlja Anadolija.
Povodom godišnjice rata u Ukrajini govorio je o ruskim ciljevima i pregovorima o završetku rata.
Naveo je da se svi nadaju da će strašni rat završiti i da se postići mirovni sporazum.
Uništiti Ukrajinu
- Međutim, Rusija do sada nije odustala ni od jednog svog cilja - poručio je Vitman.
Smatra da su ciljevi Rusije da podijeli Ukrajinu i uništi je.
- Ne vidim nikakvu mogućnost pomirenja između odbrane Ukrajine, čije je postojanje ugroženo, i volje ruske administracija da ga uništi. Stoga, pregovori počinju kada ruski predsjednik Vladimir Putin shvati da ne može pobijediti u ovom ratu, da ne može ostvariti svoje ciljeve - istakao je Vitman.
Tvrdi da će se ti pregovori voditi prema uslovima Ukrajine, a ne Putinovim.
Vitman je naveo da treba procijeniti sve mogućnosti za pregovore, ali je podsjetio da je mnogo ljudi razgovaralo s Putinom prije invazije koji im je rekao da ne razmišlja o napadu na Ukrajinu.
Ukradeno područje
Kako je kazao, Kina i Rusija su bliski kao "braća" i stoga Kina ne može preuzeti konstruktivnu ulogu.
Vitman je optužio zapadne zemlje da nisu pružile blagovremenu podršku Ukrajini.
- Oružje isporučeno Ukrajini kasnilo je i oskudno je od početka. Mislim da bi Ukrajina trebala imati sve što joj je potrebno da se odbrani i povrati svoje ukradeno područje - rekao je Vitman.
Kritikujući kasne odluke njemačke vlade da isporuči oružje Ukrajini, Vitman je rekao:
- Odluke njemačkog kancelara (Olaf Scholz) u vezi s tenkovima i oklopnim borbenim vozilima donesene su nakon šest mjeseci. Mogao je to dati i prije.
Ranjive baltičke zemlje
Ne smatra da će se ruska vojska usuditi da napadne zemlje NATO-a u ovom trenutku.
- Ovo može biti za kasnije. Ako Rusija postigne svoje ciljeve u Ukrajini, neće stati na tome. Kada ponovo izgradi svoju moć, može napasti, naprimjer, vrlo ranjive baltičke zemlje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je Vitman.
Komentarišući kako je rat utjecao na vanjsku i odbrambenu politiku Njemačke rekao je da je „ovo bilo upozorenje“.
- To je bilo i upozorenje na koje je trebalo obratiti pažnju kada je Rusija nezakonito anektirala Krim 2014. - rekao je Vitman.
Podsjetio je i na govor premijera Njemačke Olafa Šolca u skupštini 27. februara 2022. godine.
Odbrana zemlje
- Šolcovim historijskim govorom tri dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, srušen je njemački tabu da ne šalje oružje u krizna područja. Šolc je također obećao da će ojačati naše oružane snage i obnoviti sve sposobnosti koje su bile napuštene u proteklih 30 godina - kazao je Vitman.
Napominjući da treba ponovo uspostaviti njemačke vojne kapacitete i ojačati „čak i ispražnjene“ trupe ljudstvom i novim materijalima, Vitman je dodao da u njemačkom društvu treba ponovo uspostaviti mentalitet u kojem je odbrana zemlje i NATO-a u prvom planu.
