Pregovarači iz više od 100 zemalja završili su izradu UN-ova sporazuma o zaštiti otvorenog mora, što je dugoočekivani korak za koji grupe za zaštitu okoliša tvrde da će pridonijeti obnovi bioraznolikosti mora i osigurati održivi razvoj.
Obavezujući sporazum o zaštiti i osiguranju održive upotrebe morske bioraznolikosti, o kojem se raspravlja 15 godina, napokon je dogovoren nakon pet krugova dugotrajnih pregovora pod vodstvom UN-a koji su završili u subotu u Njujorku, dan nakon zadanoga roka.
Maratonski završni pregovori
- Brod je doplovio do obale - rekla je predsjednica UN-ove konferencije Rena Li (Lee) nakon maratonskih završnih razgovora koji su trajali pet dana.
Sporazum se smatra ključnom komponentom u nastojanju da do kraja desetljeća 30 posto svjetskoga kopna i mora bude pod zaštitom, poznat kao "30 za 30", koji je u decembru dogovoren u Montrealu.
Ekonomski interesi bili su najveći kamen spoticanja u zadnjem krugu pregovora koji je počeo 20. februara. Zemlje u razvoju tražile su veći udio u zaradi od "plave ekonomije" uključujući i transfer tehnologije.
Sve veće prijetnje
Do samoga kraja predmet rasprava bio je i sporazum o razmjeni koristi od "morskih genetskih resursa" koji se koriste primjerice u biotehnologiji.
Greenpeace tvrdi da se svake godine pod zaštitu mora staviti 11 miliona četvornih kilometara oceana da bi se dostigao cilj do 2030. godine.
Vrlo malo otvorenog mora nalazi se pod bilo kakvom zaštitiom, a zagađenje, zakiseljavanje i prekomjerni izlov ribe predstavljaju sve veću prijetnju.
- Zemlje moraju formalno prihvatiti sporazum i ratificirati ga što prije kako bi se mogao primijeniti - rekla je Laura Meler (Meller) iz Greenpeacea koja je sudjelovala u razgovorima.
